DO
31. MARTA U KLANICI „TOPOLA”
Otkup tovnih svinja
• Otkupljivaće će se svinje od 95 do 125 kilograma
po 75 dinara
Klanica
Industrije mesa „Topola” iz Bačke Topole otkupljivaće
do 31. marta ove godine tržišne viškove tovnih svinja
po ceni od 75 dinara, navodi se u saopštenju za
javnost kojeg je u utorak uputio zamenik predsednika
Opštine zadužen za poljoprivredu Petar Kuntić.
Kako u tekstu stoji, otkupljivaće se svinje čija
je težina od 95 do 125 kilograma, a rok plaćanja
je 15 dana od dana kada Direkcija za robne rezerve
primi potvrdu o prijemu tovnih svinja. Svinje će
se otkupljivati od registrovanih poljoprivrednih
proizvođača na vašarištu u Bačkoj Topoli (shodno
dogovoru s klanicom), a troškovi prevoza do mesta
otkupa idu na teret proizvođača.
Za detaljnije informacije poljoprivrednici se mogu
javiti na telefone u Bačkoj Topoli, čiji su brojevi
024-715-237 i 024-712-360. Z. R.
U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA
Štrajk u završnici
–
Uglavnom smo zadovoljni postignutim sporazumom između
Sindikata i Vlade – izjavio je u sredu Petar Ezgeta,
predsednik Sindikalne organizacije „Nezavisnost”
u subotičkom Zdravstvenom centru.
Štrajk zdravstvenih radnika u sredu formalno još
nije bio zaključen jer se čekalo na potpisivanje
sporazuma o prekidu štrajka između Sindikata i Ministarstva
zdravlja, najavljenog za juče. Prema postignutom
dogovoru, nemedicinskim radnicima zaposlenim u zdravstvu
(od prve do pete grupe) zarade će da budu povećane
od 7 do 13 odsto, retroaktivno od januara, povećanje
zarada u psihijatrijskim ustanovama iznosiće 20
odsto, i potpisan je protokol o povećanju plata
u zdravstvu za 2007. godinu u rasponu od 9,5 do
13,5 odsto.
Sindikat je prihvatio obećanje nadležnih da će do
31. maja da bude završen granski kolektivni ugovor.
K. K.
ŠPEKULACIJE OKO NOVOG PREDSEDNIKA SVM-A
Pastor umesto Kase?
Ištvan
Pastor mogući je naslednik Jožefa Kase na mestu
predsednika Saveza vojvođanskih Mađara, objavila
je juče u popodnevnom dnevniku Redakcija na mađarskom
Radio Subotice, pozivajući se na pisanje mađarskog
dnevnika „Nepsabadšag”.
„Čuo sam da je objavljena takva informacija, ali
hoće li tako i biti ne znam. Naime, za sada ne postoji
takva odluka, ni moja lična, ni bilo kog tela stranke.
U svakom slučaju, u ovom trenutku rano je govoriti
o ovom pitanju”, prokomentarisao je ovu informaciju
Ištvan Pastor. Z. R.
MEĐUNARODNI SUSRET ŽELEZNIČARA U SUBOTICI
NAJVAŽNIJA BEZBEDNOST RADNIKA
Subotički
železničari ugostili su svoje kolege iz zemlje i
inostranstva u povodu osmog po redu Susreta željezničara
koji je održan u utorak, 13. marta.
Učešće radnika u bezbednosti železničkog saobraćaja
i povrede na radnom mestu bile su glavne teme ovogodišnjeg
susreta. Železničari Srbije, Mađarske i Rumunije
razmenili su iskustva, a Subotičani su mogli i da
se pohvale činjenicom da je u odnosu na povećan
prevoz broj vanrednih događaja na železnici u proteklih
deset godina smanjen, u poslednje tri za čak 15
posto.
– Veliki značaj pridajemo edukaciji železničkih
radnika, jer su znanje, iskustvo i zaštitna odeća
bitni u njihovoj bezbednosti. Najčešće povrede na
železnici su prelomi i presecanja delova tela, kao
i pad pod voz, pa su nam gosti ovoga puta bili i
zdravstveni radnici. I u ovom susretu smo videli
priliku da razmenimo dragocena iskustva radnika
okupljenih oko Međunarodne organizacije ITF koja
ima osam oblasti, počev od železnice do turizma
– rekao je Mirko Lazić, zamenik predsednika Sindikata
železničara Srbije.
M. R.
UZ PRIGODNU IZLOŽBU, PROMOVISAN PRVI BROJ „ZAŠTITARA”
SVEŽANJ PORUKA
„Zaštitar”,
prvi broj zbornika radova zaštite nepokretnih kulturnih
dobara Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika
kulture Subotica, promovisan je u sredu, 14. marta,
u prostorijama Moderne galerije Likovni susret.
Promociju zbornika, koji je predstavila Ildiko Lovaš,
član Opštinskog veća zadužena za kulturu, pratila
je i prati prezentacija restauratorsko-konzervatorskih
radova na objektima Subotice i Palića – izložba
radova vajarske radionice Zavoda i izložba vajarskih
radova Vere Gabrić Počuče, koju je nadahnutim govorom
otvorio istoričar umetnosti Bela Duranci. Ispred
domaćina izložbe, Međuopštinskog zavoda za zaštitu
spomenika kulture, prisutne je pozdravio direktor
Geza Vaš, koji je, između ostalog, rekao:
– Ovde smo iz dva razloga: jedan je taj što smo
realizovali prvi broj „Zaštitara”, a drugi što smo
želeli da se osvrnemo na rad Vere Gabrić Počuče,
i obeležimo 30 godina njenog umetničkog rada. Ona
je vodila i uredila ovaj časopis.
„Zaštitar”, čiji je odgovorni urednik Geza Vaš,
a urednik Vera Gabrić Počuča, predstavlja posebno
izdanje povodom 25. godišnjice osnivanja Zavoda
za zaštitu spomenika kulture Subotica. Osim na teritoriji
Subotice, „Zaštitar” sadrži i popis nepokretnih
kulturnih dobara Ade, Bačke Topole, Kanjiže, Kikinde,
Malog Iđoša, Novog Kneževca, Sente i Čoke. U predgovoru
koji je napisao Duranci, između ostalog, stoji:
„‘Zaštitar’ je zamašan svežanj jezgrovitih poruka,
oko sto pedeset tekstova krcatih nezaobilaznom građom
i mnoštvom podataka...” T. M.
ATB SEVER PRIPREMIO PROGRAM REŠAVANJA VIŠKA ZAPOSLENIH
PREKO TRISTA PREKOBROJNIH
U
petak, 9. marta delegacija lokalne samouprave na
čelu sa predsednikom opštine Gezom Kučerom bila
je u poseti fabrici ATB Sever. Na sastanku sa rukovodstvom
ovog preduzeća razgovaralo se o dugoročnim razvojnim
projektima, ali i predstojećem otpuštanju preko
300 zaposlenih.
– Rečeno nam je da su razlozi mogućeg otpuštanja
radnika prvenstveno u tome što određeni broj radnika
ne želi da prihvati promene na radnom mestu, potrebu
usvršavanja i prekvalifikacije, do koje je dovela
izmena proizvodnih struktura i programa. Oni koji
to novo znanje žele da usvoje i da nastave radeći
i učeći istovremo, sa njima neće biti nikakvih problema
– preneo je stav rukovodstva ATB Sever Geza Kučera
na brifingu prošlog ponedeljka.
Na temu viška zaposlenih u ATB Sever saopštenjem
za javnost u utorak, 13. marta oglasio se i Samostalni
sindikat ATB Severa koji kaže da im je od strane
poslovodstva dostavljen Predlog programa rešavanja
viška zaposlenih u ovoh fabrici koji predviđa da
se 339 zaposlenih proglasi za višak.
– Predlog programa rešavanja viška zaposlenih poslovodstvo
po zakonu dostavlja i Nacionalnoj službi za zapošljavanje,
koja će ga zajedno sa našim Sindikatom razmotriti
i dati svoje mišljenje.
Predlogom programa je inače predviđeno da se do
njegovog usvajanja i dalje traži mogućnost upošljavanja
radnika, a za one za koje se to ne obezbedi, predviđa
se isplata otpremnine u skladu sa Zakonom o radu,
Kolektivnim ugovorom, Zakonom o zapošljavanju i
osiguranju za slučaj nezaposlenosti i drugim propisima.
– Samostalni sindikat ATB Sever će do 16. marta
prikupljati primedbe svojih članova koji su na spisku
viška zaposlenih, razmotriće ove primedbe i proslediti
ih poslodavcu, informisaće više organe sindikata
o ovim aktivnostima, a do 22. marta dostaviće poslodavcu
mišljenje sindikata o Programu rešavanja viška zaposlenih
– kaže se u saopštenju. R. V.
SUBOTIČKI ALPINISTI
Vratila se ekspedicija
Prošle
nedelje četvoročlana subotička ekspedicija se vratila
sa Akonkagve, najvišeg planinskog vrha Južne Amerike
6.962 metra visokog. Na vrh Akonkagve uputili su
se Viktor Štajnfeld, Nikola Kujundžić, Branko Kockarević
i Stevan Vidaković, a na vrh je 4. februara izašao
samo Nikola Kujundžić.
Viktor Štajnfeld i Stevan Vidaković odustali su
na oko 6.000 metara, a Branko Kockarević na 6.700
metara.
Ekspedicija je iz Subotice pošla 18. januara, a
sam uspon je trajao 16 dana.
Ovo je peta ekspedicija na Akonkagvu u kojoj su
bili subotički alpinisti. Prvi je još 1944. godine
ovaj vrh osvojio Tibor Sekelj, koji se godinu dana
kasnije ponovo popeo na isti vrh.
ODRŽANA TRODNEVNA BISKUPSKA KONFERENCIJA
PRIJEM KOD GRADONAČELNIKA
U
utorak, 13. marta, predsednik Opštine Geza Kučera
primio je učesnike trodnevne Međunarodne biskupske
konferencije Svetog Ćirila i Metoda koja je održana
u Subotici. Delegaciju je predvodio monsinjor Stanislav
Hočevar, nadbiskup i mitropilit beogradski, a prisutan
je bio i monsinjor Eugenijo Sbarbaro, apostolski
nuncije u Beogradu, odnosno monsinjori Janoš Penzeš,
biskup subotički, Laslo Hužvar, biskup zrenjaninski,
Đuro Gašparović, pomoćni biskup đakovički i sremski,
Đura Džudžar, apostolski egzarh za grkokatolike,
Zef Gaši, nadbiskup barski, Ilija Janjić, biskup
kotorski, Kiro Stojanov, biskup skopski, Dode Gjergji,
apostolski administrator prizrenski, kao i generalni
sekretar Konferencije Leopold Rošmes i koordinator
konferencije monsinjor Andrija Kopilović. R. V.
ODRŽANO OPŠTINSKO TAKMIČENJE SREDNJOŠKOLCA IZ ISTORIJE
Ko bolje zna istoriju
U
subotu, 10. marta, u Gimnaziji „Svetozar Marković”
održano je opštinsko takmičenje srednjih škola iz
istorije, na kojem je učestvovalo 53 učenika. Na
okružno takmičenje plasirali su se učenici Gimnazije
„Svetozar Marković”: Maja Kulić, Ivana Križanović,
Aleksandra Rakić, Miloš Skenderović, Vladimir Nimčević
(prvi razred), Duško Zrinjanin (drugi razred), Vesna
Jovičić, Miloš Bugarski i Marijana Tikvicki (treći
razred), Paulina Čović, Jasmina Marinković i Aleksandra
Pribić (četvrti razred). Iz prvih razreda stručnih
škola nema predstavnika, dok iz drugih na okružno
takmičenje idu Saša Dragojević, Ekonomska srednja
škola, i Alen Heralić, Tehnička škola.
DONACIJA DEČJEM BOLNIČKOM ODELJENJU
Anonimni roditelji vode akciju
Dečjem
odeljenju u subotičkoj Bolnici ove nedelje je isporučena
donacija koja se sastoji od jednog aparata (pulsoksimetar),
četiri klima uređaja i 18 dečjih pidžama, ukupne
vrednosti od oko 142.000 dinara. Sredstva za donaciju
obezbedila je Kompanija „Azohem”, Frizerski salon
„Her-O.In”, Grčka banka, Kompanija „Vojput”, „Eks-tel
tojs”, „Denis picerija” i Zanatska radnja „Ivona”.
Akciju prikupljanja sredstava pokrenula je grupa
roditelja dece koja su lečena na Dečjem odeljenju.
Roditelji žele da ostanu anonimni, a najavljuju
da će nastaviti da prikupljaju sredstva da bi doprineli
daljem opremanju ovog Odeljenja. K. K.
ZAVRŠAVA SE PRVI KRUG PREVENTIVNE AKCIJE TRI ZDRAVSTVENE
USTANOVE
Vakcina za dve hiljade učenika
Prvi
krug vakcinisanja protiv hepatitisa „B” učenika
sedmih i osmih razreda osnovnih škola u Subotici
završava se ove nedelje, vakcinacijom učenika u
Bajmoku i Čantaviru. U prvom krugu biće vakcinisano
oko dve hiljade učenika. Već od srede daje se i
druga doza vakcine u školama gde je proteklo više
od mesec dana od prve doze. Vakcinacija protiv hepatitisa
„B” je zajednički projekat Doma zdravlja, Zavoda
za javno zdravlje i Apoteke „Subotica”, inače, prva
takva akcija u Srbiji, koja ima za cilj zaštitu
od oboljevanja dece koja ovu vakcinu nisu primila
u pravoj dobi. K. K.
OKRUŽNI SUD PONIŠTIO ODLUKU SO SUBOTICA O SMENI
DIREKTORA ZOO VRTA
SATISFAKCIJA POSLE TRI GODINE
Konačnom
presudom Okružnog suda u Subotici poništena je odluka
Skupštine opštine Subotica o smeni Ignacija Tonkovića,
bivšeg direktora Zoo vrta na Paliću, koji je ovom
presudom formalno vraćen na funkciju. Njegovu smenu
je pre tri i po godine pokrenula pozicija u SO u
kojoj su najglasniji bili odbornici SVM i LSV. Razrešenju
se usprotivila opozicija u tadašnjem parlamentu.
Odbornici DS i Koalicije za Suboticu (DSS, NDS i
DSVM) su zahtevali da pozicija obrazloži smenu.
Na istoj sednici za vršioca dužnosti postavljen
je Mirko Šinković koji je kasnije imenovan na funkciju
direktora.
Budući da je smena Tonkovića usledila samo nekoliko
meseca pre sticanja uslova za odlazak u penziju,
presuda Okružnog suda u njegovu korist, po njegovim
rečima, danas za njega ima značaj u sferi moralne
satisfakcije i spiranja ljage sa njegovog imena.
– Ne želim da dajem nikakve izjave za medije. Sud
je rekao svoje i za mene je to jedino važno. Lično
neću preduzimati nikakve korake u pogledu vraćanja
na radno mesto, a sve ostalo što je vezano za obeštećenje
prepuštam mom advokatskom timu koji me je zastupao
u ovom sporu sa lokalnom samoupravom – kratko je
rekao Ignacije Tonković.
Na poslednjem brifingu za novinare pre dva dana
predsednik opštine Geza Kučera zamoljen da prokomentariše
ovakvu odluku Suda, rekao je da je upoznat sa poništenjem
smene Tonkovića i da je sa pravnom služnom Opštine
razgovarao o posledicama ove presude.
– U petak sam dobio faksom dopis od bivšeg direktora
Ignacija Tonkovića a službeno od Suda još nije stigla
presuda. Pošto je presuda konačna, to za nas znači
potrebu preduzimanja određenih pravnih radnji koje
kreću ovih dana. Spreman sam da sednemo sa bivšim
direktorom da rasčistimo šta su njegovi zahtevi
i na koji način se ovaj problem može rešiti – rekao
je Kučera. R. V.
NA OVOGODIŠNJEM MEĐUNARODNOM SAJMU BRENDOVA
„VODA VODA” NAJOMILJENIJA
„Voda
Voda” je proglašena za najomiljeniji domaći brend
na Međunarodnom sajmu brendova, održanom u Beogradu
od 8. do 10. marta. Zanimljivo je da se, kao najomiljeniji
domaći brend „Voda Voda”, našla u društvu „Najka”,
proglašenog za najomiljeniji internacionalni brend
– o čemu su odlučivali posetioci Sajma. Tim povodom,
predsednik „Si & Si” grupe Vojin Đorđević rekao
je da je „Voda Voda” dobila dozvolu za izvoz na
japansko tržište i izrazio očekivanja da će na martovskom
sajmu hrane i pića u Tokiju naći dobrog distributera
i partnera za izvoz u Japan. Svoje predstavljanje
na Sajmu, „Si & Si” grupa osmislila je pod sloganom
„Četiri kapi... kao život”, kroz originalno osmišljene
brend performanse. T. M.
NA
UGLU ULICE VLADIMIRA NAZORA OTKRIVENA SPOMEN PLOČA
SA IMENOM DR ZORANA ĐINĐIĆA
Dug političaru i prijatelju
Na
četvorogodišnjicu od ubistva dr Zorana Đinđića u
ponedeljak, 12. marta, na uglu ulica Korzo i Vladimira
Nazora otkrivena je spomen ploča posvećena pokojnom
premijeru Republike Srbije.
–
Opštinska Direkcija za izgradnju je dobila zadatak
da ove godine završi kompletno uređenje Platoa dr
Zoran Đinđić, koje će koštati 10 miliona dinara.
Izrada idejnog projekta poverena je Arhitektonskom
fakultetu iz Beograda u saradnji sa Međuopštinskim
zavodom za zaštitu spomenika kulture iz Subotice,
s obzirom na to da se radi o zaštićenom užem jezgru
grada. Bilo je dosta polemika oko donošenja odluke
na nivou lokalne samouprave i oko samog izgleda
spomen obeležja. Sve dileme su razrešene krajem
2006. godine i time je trasiran način na koji će
se Subotica odužiti velikom političaru i prijatelju
našeg grada dr Zoranu Đinđiću – rekao je predsednik
OO Demokratske stranke i direktor Direkcije za izgradnju
Dragan Trklja.
Predsednik Skupštine opštine Subotica Saša Vučinić
rekao je da je ovo prilika da se podsetimo na ideje
Zorana Đinđića.
– On je i danas, četiri godine nakon ubistva, centralna
figura i misao oko koje se Srbija deli, centralna
ideja približavanja Srbije Evropi i njenih protivnika
koji se danas zapravo bore sa njim da Srbiju vrate
nazad.
Prvi predsednik Demokratske stranke u Subotici profesor
Ilija Mrkić koji je istakao da je ova ploča u Subotici
samo mali znak za velikog čoveka našeg vremena.
– Ovaj čin imaće smisla samo ako je ovo početak
vraćanja istinskim idejama i putu Zorana Đinđića.
Kakvog bi smisla imali spomenici, ploče, jubileji,
nazivi ulica ako oni ne bi slali pozitivne poruke
i jačali svest razumnog dela društva. Verujem da
su te poruke davno doprle do onih naših građana
koji su prepoznali u Đinđiću Prometeja. Kada se
ugasio taj svetionik u tami Balkana, nastao je mrak
koji i sada traje. Na nama je da stvari menjamo
i da se vratimo putu pokojnog Zorana Đinđića – rekao
je Ilija Mrkić.
R.V.
U GRADSKOJ BIBLIOTECI ODRŽANA PROMOCIJA KNJIGE SVETISLAVA
BASARE „USPON I PAD PARKINSONOVE BOLESTI”
ISTORIJA JE ROMAN I OBRNUTO
• „Najbolesniji je onaj ko misli da je bolestan,
a nije...”
Izjavio
je da se pokajao što je knjizi „Uspon i pad Parkinsonove
bolesti”, za koju je dobio NIN-ovu nagradu, dao
upravo ovaj naziv: „Taj naslov je inicirao mnogo
dosadnih pitanja, posebno od strane novinara koji
su bili radi da saznaju kakva je to bolest, da li
preti neka nova epidemija, ptičiji grip...” – ovim
rečima književnik Svetislav Basara je u četvrtak,
8. marta,u Čitaonici Gradske biblioteke, počeo priču
o svom romanu čiji je glavni junak Demjan Lavrentjevič
Parkinson, izumitelj strašne bolesti, koji umire
od iscrpljenosti 1947. godine u logoru na Kolimi
pod lažnim imenom Nikolaj Nikolajevič Kuznjecov.
Do tog dana on pokušava da iz perspektive čudne
bolesti promeni okolinu, sastavljajući fragmente
odavno razbijene celine integralne slike sveta,
u stalnoj borbi sa himerama istinske bolesti i lažnog
zdravlja... Književni kritičar Petar Arbutina, urednik
„Derete”, u čijem izdanju se pojavljuje i Basarina
knjiga, pohvalio je uvodnu reč moderatora Judite
Plankoš, kao „najbolji uvod književne večeri do
sada izrečen u nizu ovih promocija, najbliži samoj
esenciji romana i dela Svetislava Basare”.
— Ova knjiga je povod da zajednički razmislimo o
tome šta to može biti roman u DŽDŽI veku – poziva
Arbutina, ističući da je NIN-ova nagrada još uvek
velika i da je i ovaj put potvrdila dosadašnju veličinu.
Čitanje nekoliko stranica Basarinog romana, Arbutina
je počeo citatom „Najbolesniji je onaj ko misli
da je bolestan, a nije...”, i zatim dodao: „Mi ovde
više nemamo posla sa bolešću jednog čoveka, mi ovde
imamo posla sa bolešću koja je postala čovek”.
– Ovo je jedna mnogo važnija priča. Bolest u fiziološkom
smislu me vrlo malo interesuje, osim kada sam bolestan
– otkriva Basara, čiju najnoviju knjigu kritičari
definišu kao „roman koji je povremeno istorija i
istorija koja je povremeno roman, a granicu između
žanrova, istine i laži jedino može da odredi hrabar
čitalac”.
S obzirom da se i ovo književno veče odvijalo u
skoro do poslednjeg mesta zauzetoj Čitaonici, trebalo
bi da organizatori sledeći put obezbede bar jedan
mikrofon koji će i publici u poslednjim redovima
omogućiti da čuje govornike. Ovako, privilegiju
ne samo da vide, već i čuju Svetislava Basaru, njegovog
uvodničara i Arbutinu, imali su samo oni koji su
zauzeli mesta u prvom redu. Za sve ostale pokušaj
da uhvate po koju reč poznatog književnika pre bi
se mogao definisati kao napor, a ne kao uživanje.
T. M.
TAMNIJA
STRANA ŽIVOTA
Skok sa sedmog sprata
Pedesetpetogodišnji
Milisav Šakić izvršio je prošlog četvrtka, 8. marta,
samoubistvo skočivši sa sedmog sprata subotičke
bolnice.
Kako je istog dana saopštio Zdravstveni centar,
Milisav Šakić primljen je prošle srede, zbog gubitka
svesti i boli u grudima. Oko 15.30 kolima Hitne
pomoći prevezen je na Urgentno odeljenje subotičke
Bolnice, a nakon pregleda interniste ustanovljeno
je da ima povišeni krvni pritisak i temperaturu,
zbog čega je drhtao i kolabirao. Pacijentu je, navodi
se u saopštenju, nakon toga urađen EKG pregled i
data terapija za povišeni krvni pritisak, a nakon
toga upućen je na neurološki pregled zbog sumnje
na moždani udar.
U saopštenju se takođe ističe da je Milisav Šakić
bio „dezorijentisan u vremenu i prostoru”, te da
ima usporene mentalne funkcije, ali i da nije pokazivao
znake agresivnosti ili druge simptome koji bi upućivali
na psihijatrijsku bolest. Zbog toga je, kako se
navodi, „u dogovoru sa članovima uže porodice” i
na preporuku lekara pacijent primljen na dalje lečenje
u subotičku Bolnicu, gde je veče pre tragičnog događaja
urađena lumbalna punkcija radi citohemijske analize
moždanog likvora (ubod iglom u kičmeni kanal u delu
gde ne postoji kičmena moždina kako bi se dobio
uzorak tečnosti u centralnom nervnom sistemu, prim.
a.) kako bi se isključila mogućnost zapaljenja mozga
i moždanih ovojnica. Nakon pregleda, navodi se u
saopštenju, nalaz je bio uredan, a Milisav Šakić
noć je proveo normalno i smireno.
„Na jutarnjem pregledu u 6.45 sati pacijent je rekao
da ne oseća ranije tegobe, ali je i dalje bio usporenih
mentalnih funkcija”, stoji u tekstu, uz zaključak
da je Milisav Šakić nakon primopredaje noćne i dnevne
smene medicinskih sestara, u trenutku kada u sobi
nije bilo medicinskog osoblja, oko 7.15, razbio
prozor i izvršio samoubistvo skočivši sa sedmog
sprata.
U izjavi za „Subotičke” direktor Zdravstvenog centra
dr Nebojša Rakić rekao je da je Milisav Šakić nakon
skoka sa sedmog sprata kratko davao znake života
i da je odmah prenesen na reanimaciju, ali je ubrzo
preminuo. On je takođe rekao da pacijent ranije
nije bio priman u subotičku Bolnicu. Z. R.
Jedna od sestara na odeljenju za neurologiju subotičke
Bolnice rekla je da Milisav Šakić ni po čemu nije
odavao nameru za ovako tragičan čin. Ona je takođe
rekla da je Milisav Šakić (1952.) devedesetih godina
izbegao iz Hrvatske, da je u Subotici živeo sa sinom,
a da mu je supruga na radu u Nemačkoj.
Dr Nebojša Rakić rekao je u utorak da istražni organi,
povodom tragičnog čina u subotičkoj Bolnici, ni
po čemu nisu pronašli elemente za krivično delo,
kao i da su članovi najuže porodice Milisava Šakića
odbili obdukciju
Saobraćajke odnele jedan život
Od
5. do 11. marta na području Policijske uprave u
Subotici dogodilo se ukupno 25 saobraćajnih nezgoda,
u kojima je jedna osoba izgubila život, 2 lica su
zadobila teške, a 5 lake telesne povrede, dok je
18 saobraćajnih nezgoda za posledicu imalo materijalnu
štetu.
Dana 9. marta, u 18 časova, na raskrsnici Somborskog
puta i Hipodromske ulice dogodila se saobraćajna
nesreća u kojoj je jedno lice izgubilo život. Do
nesreće je došlo kada vozač bicikla Đ.B. (52) iz
Subotice, nije ustupio pravo prvenstva prolaza putničkom
vozilu kojim je upravljala S.I. (37) iz Subotice.
Vozač bicikla je podlegao povredama u subotičkoj
Bolnici.
Istog dana, 9. marta, pripadnici saobraćajne policije
sproveli su pojačanu kontrolu učesnika u saobraćaju,
usmerenu na otkrivanje i suzbijanje prekršaja prekoračenja
dozvoljene brzine kretanja. Tom prilikom podneto
je 45 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka,
naplaćeno je 109 mandatnih kazni i izdato je 25
obaveštenja za učinjene saobraćajne prekršaje.
Iznudili dug uz pretnje
Pripadnici
Policijske uprave u Subotici su 9. marta lišili
slobode i uz krivičnu prijavu sproveli istražnom
sudiji Okružnog suda u Subotici Gorana P. (38) zvanog
Srbijanac, Slobodana K. (41) i Mijodraga P. (60)
zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično
delo iznude. Miodrag i Slobodan su osumnjičeni da
su angažovali Gorana da za njih naplati navodni
dug od D.O. (53) iz Subotice. Goran je oštećenog
više puta pozivao na mobilni telefon i pretio njemu
i njegovoj porodici ubistvom ukoliko ne donese 6
hiljada evra, koliko je navodno dužan ovoj dvojici.
Goran P. i Slobodan K. su uhapšeni u restoranu „Nirvana”
u momentu kada su od oštećenog uzeli koverat u kome
je bio novac, dok je Mijodrag P. priveden kasnije.
Nakon saslušanja kod istražnog sudije Mijodrag i
Slobodan su pušteni da se brane sa slobode, dok
je Goranu određen zatvor. Inače, Goran P. je nedavno
izašao iz zatvora nakon odslužene kazne - kaže se
u saopštenju Policijske uprave Subotica.
Uhapšen zbog pištolja
Zbog
postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično
delo nedozvoljenog držanja oružja, slobode je lišen
i zadržan Isni D. (36) iz Kline. Kod njega su pripadnici
Granične policiije, na graničnom prelazu Kelebija
pronašli pištolj marke „bereta” koji je pokušao
da prenese preko državne granice.
Nakon saslušanja osumnjičeni je smešten u Okružni
zatvor u Subotici.
Falsifikovao hartije od vrednosti
Protiv
Imrea L. (34) iz Bečeja, i Vladimira K. (40) iz
Subotice, podneta je krivična prijava zbog postojanja
osnovane sumnje da su izvršili krivično delo falsifikovanja
hartija od vrednosti. Imre je osumnjičen da je sačinio
falsifikovane menice, pečate, menična pisma i naloge
za isplatu u ukupnoj vrednosti od 39.068.000 dinara
i predao ih Vladimiru. Ovaj je hartije od vrednosti
upotrebio kao prave i predao ih u banke radi naplate.
Vladimir K. je nakon salušanja smešten u Okružni
zatvor, dok se za Imreom L. traga.
Sadio marihuanu u dvorištu
Subotička
policija je podnela krivičnu prijavu protiv Igora
V. (30) iz Subotice, zbog postojanja osnovane sumnje
da je izvršio krivično delo neovlašćene proizvodnje,
držanja i stavljanja u promet opojnih droga. On
je osumnjičen da je u dvorištu svoje porodične kuće
zasadio više biljaka marihuane koje je po sazrevanju
ubrao, sušio i prodavao uživaocima u Subotici. Policija
je prilikom pretresa njegove porodične kuće pronašla
i oduzela 897 grama marihuane.
ODJECI
I REAGOVANJA: O TRANSFUZIJI I REFORMI JOŠ JEDNOM
Nije reč o subotičkoj Službi
• Prošle nedelje dr Aleksandar Evetović na konferenciji
za novinare OO Liberalno demokratske partije izneo
je niz primedbi na reformu u oblasti transfuziologije,
na šta je usledilo reagovanje subotičkog Zdravstvenog
centra • U izjavi za „Subotičke” ovih dana dr Evetović
je izneo da primedbe na reformu stoje, i to na celokupnu
reformu u zdravstvu, ali da se izjava izrečena u
Subotici nikako ne odnosi na subotičku Službu za
transfuziologiju koja je „jedan od retkih bisera
koji je ostao netaknut”
Predsednik
Komisije za zdravstvo OO Liberalno demokratske partije
dr Aleksandar Evetović za „Subotičke” je u utorak
izjavio da se primedbe koje je izneo na oblast transfuziologije
nedelju dana ranije na konferenciji za novinare,
ne odnose na subotičku Službu za transfuziologiju.
Naprotiv.
–
U Subotici je angažovanjem kompletne službe i dobrovoljnih
davalaca očuvano davalaštvo, a subotička Služba
za transfuziologiju je jedan od retkih bisera koji
je ostao netaknut. Subotička služba je za svaku
pohvalu i na nju se nisu odnosile primedbe, žao
mi je ako je tako shvaćeno. Mi, kao stranka ukazujemo
na širu situaciju od lokalne, i ne možemo ostati
ravnodušni na probleme u reformi zdravstva, niti
mirno gledati šta se dešava u komšiluku – izjavio
je dr Evetović.
Na konferenciji za novinare prošle nedelje dr Evetović
nije se ogradio da se primedbe ne odnose na subotičku
Službu. Rekao je da će ova partija preko Odbora
za zdravstvo u republičkom parlamentu pokrenuti
pitanje sprovođenja reformi u oblasti transfuziologije,
i izneo niz primedbi i ocena (lošeg) stanja, između
ostalog i to da opada broj dobrovoljnih davalaca
krvi („U Subotici, koja je i u bivšoj Jugoslaviji
bila lider u ovoj nadasve humanoj aktivnosti, ali
i u drugim sredinama, beleži se pad davalaštva za
30 odsto”). Izneo je, takođe, da se prikupljanje
krvi u tri republička centra iz svih transfuzioloških
službi u Republici pokazalo kao nepraktično.
Sutradan je usledilo reagovanje Zdravstvenog centra
u kome se, između ostalog, kaže: „Ne ulazeći u pojedinosti
sa žaljenjem konstatujemo da je velika šteta učinjena
i molimo političke predstavnike da nađu drugi način
međusobnog obračunavanja. Posao transfuziološke
službe je dovoljno ozbiljan i težak da joj ovakvi
ekscesi nisu dobrodošli.”
Podaci subotičke Službe za transfuziologiju pokazuju
da je godinama broj dobrovoljnih davalaca ujednačen
i kreće se između 8.000 i 8.500 osoba.
– To je 3.600 litara krvi za godinu dana, što je
optimalno za naše potrebe – kaže dr Bogdanka Prćić
Knežević, načelnica Odeljenja za transfuziologiju
u subotičkoj Bolnici. – Uravnotežen priliv davalaca
krvi nije slučajnost, tako planiramo. Kakve su potrebe
subotičke Bolnice tako mi prikupljamo krv, niti
manje, niti više. To su potrebe za bolesnike u našoj
Bolnici i za potrebe naših bolesnika koji se leče
u drugim centrima, jer za njih šaljemo krv, odnosno
sve potrebne hemoprodukte. Skupiti manje znači biti
u minusu, skupiti više znači bacati novac nepotrebno,
jer je transfuziološka služba izuzetno skupa zbog
uvoznih reagenasa i potrošnog materijala.
Dr Bogdanka Prćić Knežević iznosi da je reforma
transfuziološke službe, odnosno reorganizacija,
pokrenuta od Evropske agencije za rekonstrukciju
i za razvoj, a da je ona bila član jedne od stručnih
komisija.
– Praktična korist od transformacije transfuziološke
službe je u jasnom organizovanju kako treba optimalno
da izgleda i to je postavljeno, određeno je ko je
institut, ko zavod, ko regionalni centar, a ko najmanji
centar. Usaglašeno i postavljeno, a za izvesno vreme
kada se steknu svi tehnički uslovi tako će i funkcionisati.
U Vojvodini postoji jedan zavod, u Novom Sadu, i
dva regionalna centra, u Subotici i Zrenjaninu,
što je ujedno i priznanje stručnosti i aktivnostima
ovdašnje Službe.
– Manje službe će i dalje sakupljati krv i nikome
je ne predaju, ona ostaje u njihovim frižiderima,
a regionalni i veći centri, koji su odgovarajuće
tehnički opremljeni će dobijati samo epruvete sa
uzorcima radi analize i nazad slati nalaze – pojašnjava
dr Prćić Knežević postavljenu organizaciju koja
se još u potpunosti ne primenjuje. – Mi u Subotici
ćemo imati sve kao i do sada i uz to pod patronatom
u laboratorijsko-dijagnostičkom smislu transfuziološke
službe Sente i Sombora. K. Korponaić
OBELEŽENA DESETA GODIŠNJICA SINDIKALNE SARADNJE
NA NIVOU EUROREGIJE „DKMT”
UČIMO OD DRUGIH
• U Gradskoj kući svečano potpisan Osnovni dokument
Interregionalnog veća sindikata „Dunav-Kriš-Moriš-Tisa”
Savezi
samostalnih sindikata Vojvodine i Subotice bili
su prošle subote, 10. marta, domaćini svečane konferencije
koja je u Velikoj većnici Gradske kuće upriličena
povodom obeležavanja desete godišnjice sindikalne
saradnje na nivou Euroregije „Dunav-Kriš-Moriš-Tisa”.
Osvrćući
se na protekli period, dr Milorad Mijatović, predsednik
pokrajinskog Saveza samostalnih sindikata, izjavio
je u Subotici da je dugogodišnja saradnja rezultirala
još boljim upoznavanjem sindikata Vojvodine, Mađarske
i Rumunije.
– U međuvremenu Rumunija i Mađarska su ušle u Evropsku
uniju, a mi se ponovo nalazimo u istoj situaciji
da učimo šta uraditi da bi naša zemlja postala deo
evropskih integracija. Za ovih deset godina saznali
smo šta su privatizacija i tranzicija, šta znači
ostati bez posla ili raditi kod novih gazda. Iskustva
su dragocena, jer smo u situaciji da imamo radnu
snagu koja odavde odlazi da radi u Mađarsku i Rumuniju.
Imamo takođe multinacionalne kompanije koje se različito
ponašaju u ovim zemljama. Mi se sada borimo da naš
radnik za isti posao u tim multinacionalnim kompanijama
ima istu platu i ista prava. To nažalost još nije
tako, ali zbog toga postoje sindikati, da se bore
i obezbede podjednake uslove za sve zaposlene. Nalazimo
se u situaciji kada se država više neće brinuti
za nas, to moramo učiniti sami i stvarati uslove
da se velika nezaposlenost u Vojvodini prevaziđe
– rekao je dr Mijatović u izjavi za „Subotičke”.
U povodu jubileja, u Subotici je istog dana potpisan
Osnovni dokument Interregionalnog veća sindikata
„DKMT”:
– Namera nam je bila da stvorimo takozvano Interregionalno
veće koje će biti registrovano u Briselu. Na taj
način ćemo moći da konkurišemo sa projektima za
sredstva iz Evropske zajednice. To je novi iskorak
koji danas pravimo i tu očekujemo veoma velike rezultate.
U Evropi su sindikati veoma cenjeni, a kod nas još
uvek ne u onoj meri u kojoj bismo želeli. Zato i
činimo sve ovo kako bismo uspostavili vezu sa vladom,
poslodavcima i sindikatima. Evropski socijalni model
podrazumeva socijalni dijalog i rešavanje svih konfliktnih
situacija putem dogovora – zaključio je dr Milorad
Mijatović.
M. R.
POČETKOM MARTA PRVI PUT U SUBOTICI STARIMA I NEMOĆNIMA
POMOĆ STIŽE NA KUĆNU ADRESU
KRENULA KUHINJA NA TOČKOVIMA
• „Kuhinja na točkovima” već je dala pozitivne rezultate,
pa se razmišlja o proširenju broja korisnika
U
okviru bonus-projekta „Briga o starima” subotički
Crveni krst pokrenuo je početkom marta „Kuhinju
na točkovima” koja za sada stiže do 25 korisnika.
Zahvaljujući pomoći koju je ponudio subotički „Voj-put”,
ali i pozitivnim reakcijama nakon svega nekoliko
dana od početka realizacije projekta, velike su
šanse da do kraja meseca topli obroci stignu na
još veći broj adresa.
–
Realne potrebe su, svakako, daleko veće, jer prema
podacima opštinske organizacije Udruženja penzionera
u Subotici 400 najstarijih sugrađana ima minimalna
mesečna primanja. Našim projektom smo pokušali izaći
u susret pre svega osobama koje pate od neke vrste
invaliditeta, ali i slabo pokretljivim ili licima
sa oslabljenim vidom. Za sada vozilima distribuiramo
hranu samo u dva naselja, u Ketvarošu i Željezničkom.
Najbliže su Narodnoj kuhinji gde se obroci pripremaju,
pa su samim tim i troškovi prevoza minimalni – objašnjava
Bernadica Ivanković, stručni saradnik Crvenog krsta
i koordinator projekta, napominjući da isti vid
pomoći funkcioniše i u Novom Sadu.
– Jedna osoba je otkazala pomoć još pre početka
realizacije projekta, dok je druga to učinila tek
nedavno jer može da se osloni na brigu svojih najbližih.
Zahvalni smo ljudima koji su bili korektni i svoje
obroke prepustili drugima. Ostali koji dobijaju
hranu su zadovoljni toplim obrocima koji im stižu
u vreme ručka, tim pre što im je to jedino kuvano
jelo koje imaju. Činjenica je da se većina obraduje
kada im naši volonteri dođu u goste jer je to prilika
da malo i porazgovaraju.
Ručak svaki radni dan raznose vojnici koji su u
subotičkom Crvenom krstu na civilnom služenju vojnog
roka.
– Jelovnik je isti kao i za korisnike Narodne kuhinje
jer se sve kuva u istom loncu. Ishrana je raznovrsna,
pa u porciji bude i paprikaša, pasulja sa slaninom,
boranije sa kobasicama, pilav, testenina, varivo
od graška, rizibizi, kiseli kupus... Ljudi su zadovoljni,
srdačno nas dočekuju i najčešće su vrlo raspoloženi
za priču – priča nam Branimir Dulić (23) koji u
ovoj humanitarnoj kući služi civilnu vojsku od septembra.
Branimir, kao i njegov vršnjak Tamaš Levente, primećuju
da su korisnici odgovorni i svaki put ih dočekaju
sa već širom otvorenim vratima:
– Čak i kad idu kod lekara obavezno nam to napomenu
i najave ukoliko će uskoro morati ponovo na neki
pregled. Strahuju da ćemo ih otpisati ukoliko samo
jednom ne budu kod kuće. Nama su takve informacije
svakako korisne, jer obrok možemo ostaviti kod suseda
ili ga pak prepustiti nekom drugom korisniku – rekao
je Tamaš kome je povereno mesto vozača u „Kuhinji
na točkovima”. M. R.
„JAHTING
KLUB” OTVOREN FOTO-IZLOŽBOM EDVARDA KIRBUSA
PALIĆ – SPOLJA I IZNUTRA
Izložbom
fotografija Edvarda Kirbusa na temu palićkih motiva,
u četvrtak, 8. marta, i zvanično je otvoren renoviran
ambijent „Jahting kluba” na Paliću, koji je sa prvim
danima proleća dočekao i prve goste. Sudeći po navici
Subotičana da u svojoj poseti Paliću ne zaobilaze
ovo mesto, ne sumnjamo da će sa dolaskom lepog vremena,
i popularni novi-stari „Jahting” opet zaživeti...
T. M.
OTVORENA IZLOŽBA „SUDBINA I KOMENTARI: LICE”
PORTRETIMA KONSTATUJU STANJE
U
Modernoj galeriji Likovni susret u petak, 9. marta
otvorena je izložba pod nazivom: „Sudbina i komentari:
Lice” – Primeri iz umetnosti u Vojvodini. Tim povodom,
na temu portret i autoportret svoja dela izložile
su i tri subotičke umetnice: Ksenija Kovačević,
Melinda Torok i Ljiljana Vidić Horvat. Osim njih,
radove su izložili i: Danijel Babić, Milan Blanuša,
Dimitrije Čurćić, Milan Grahovac, Stevan Kojić,
Tibor Lazar, grupa MP art, Mia Stojanović, Đula
Šanta, Dragan Vojvodić i Dragan Živančević. U centru
pažnje izložbe, nastale kao plod saradnje Likovnog
susreta i Centra za vizuelnu kulturu „Zlatno oko”
iz Novog Sada, je portret:
– Umetnici u aktuelnom trenutku rade portret, ali
mislim da to nisu portreti određenih ličnosti, već
se radi o portretima koji konstatuju stanje, stanje
koje doživljavamo u društvu u kojem živimo poslednje
dve decenije – rekao je, između ostalog, direktor
„Zlatnog oka” Sava Stepanov, otvarajući izložbu,
nakon uvodne reči direktorice Likovnog susreta Olge
Šram.
Istog dana, u Novom Sadu, u Galeriji Matice srpske,
Bela Duranci otvorio je izložbu „Bačka galerija
dr Jovana Milekića”, u organizaciji Likovnog susreta,
koju smo tokom februara videli u Subotici. T. M.
ODRŽANO FINALNO TAKMIČENJE U BESEDNIŠTVU
SUBOTIČANI U FINALU
Na
finalom takmičenju „Besede u Zoranovu čast”, sa
temom „Ako danas ne uspemo, jedini razlog smo mi
sami”, održanom u Beogradu, u ponedeljak, 12. marta
nastupilo je dvoje Subotičana, Mihaela Mitrović
i Nenad Kiš.
Mihaela je do finala došla pobedom u Subotici, sa
besedom na temu „Kako avion leti”, a odličan uspeh
ostvarila je i u Beogradu, osvajanjem drugog mesta.
Jedan od kandidata za prva tri mesta bio je i Nenad
Kiš koji je sa temom „Sadašnjost osoba sa hendikepom”
bio pobednik takmičenja u Beogradu, ali se, na žalost,
uprkos dobroj besedi, nije našao među nagrađenim
učesnicima. N. S.
OPREZNO SA POZIVANJEM TV KVIZOVA
(TUĐA) RUKA U (VAŠEM) DŽEPU
S
obzirom na sve veću popularnost TV kvizova u kojima
vam u zamenu za odgovor na više nego jednostavno
pitanje nude svote od 1.000 do vrtoglavih 80.000
dinara, nije zgoreg (opet) podsetiti koliki je ustvari
rizik od pozivanja telefonskih brojeva koje vam
nude na ekranu. „Telekom” ima dobar običaj da upozorava
korisnike ukoliko je račun koji su napravili prethodnog
dana naglo skočio:
– Redovno se prati analiza troška za prethodni dan
pa kada pretplatnik ili bilo ko iz porodice napravi
veliki račun, upozoravamo korisnika i pitamo ga
da li zna da mu to izaziva (veće) troškove, da ne
bi narasli do nekih astronomskih vrednosti – kaže
Karlo Vetro, direktor Izvršne jedinice „Telekoma”
– Subotica, dodajući da se to i ranije radilo, „međutim,
sada mnogo češće zato što je cena tih telefonskih
glasanja povećala broj takvih računa”.
– Najčešće primedbe i najveće žalbe dobijamo na
usluge takvih TV kuća koje ne objasne dovoljno gledaocima
šta se radi. Kod jednih, koliko priča toliko mu
se tarifira – tek kada ostvari vezu, kod drugih
mu se samo kaže da nije uspeo dobiti vezu, ali mu
se to već tarifira – dakle, ne morate da dobijete
vezu da bi vam se skinuo novac sa računa. Zakon
je tu jasan – oni moraju sve to detaljno ispisati
na ekranu, međutim, TV kuće to pokušavaju da objasne
što sitnijim slovima.
Po mišljenju našeg sagovornika, ovi TV kvizovi spadaju
u kategoriju koja se može poistovetiti sa igrom
na automatu: – To je zapravo igra na sreću, posebno
u kvizovima gde su vrlo jednostavna pitanja. A da
li je prevara ako neko dođe do automata za igru
i – izgubi?
A pre no što se priđe „automatu”, trebalo bi pribeći
„prirodnoj snazi kočenja” – psihičkog i fizičkog,
i zaustaviti se pre nego bude kasno... T. M.