|
ZATVARANJEM KUGLANE KOJA JE RADILA U OKVIRU KLUBA VOJSKE
SUBOTIČKI SPORTISTI SUOČILI SE SA OGROMNIM PROBLEMOM
SVAKOG DANA JEDAN KUGLAŠ MANJE
• U Subotici postoje tri takmičarske ekipe kojima je nova
kuglana potrebna za takmičenje, ali i preko hiljadu potencijalnih
korisnika koji se bave kuglanjem na amaterskom i rekreativnom
nivou • Ljudi zaduženi za razvoj grada slažu se da bi najbolja
lokacija za novu kuglanu bila u Dudovoj šumi • Opština je
za saradnju, ali ima i drugih prioriteta
Da
će u Subotici biti problema sa kuglanjem zna se odavno,
jer je kuglana u Klubu vojske već i ranije bila prevaziđena.
Ipak, i kao takva ona je bila jedino mesto gde su ekipe
mogle pristojno da treniraju i gde su mogli da se igraju
zvanični mečevi. Od 31. decembra 2006. godine ova kuglana
je zatvorena za korisnike, a tri takmičarske ekipe u Subotici
moraju svoje mečeve, ali i treninge, da održavaju u Kanjiži.
„Pionir”
nosilac kvaliteta
Ženski
kuglaški klub „Pionir”, višestruki je prvak države i stalni
učesnik evropskih i svetskih kupova.
 |
 |
 |
 |
| Žombor
Sabo |
Kristijan
Bartuš |
Andrija
Romić |
Lajoš
Nemet |
– Kao privremeno i za sada jedino rešenje nametnulo se putovanje
do Kanjiže, gde postoje adekvatni uslovi. Treninzi su dva
puta nedeljno, a stalna putovanja iziskuju nadljudske napore
i kuglašica i trenera. Kada se tu doda i juniorska ekipa
koja takođe postoji o okviru KK „Pionir” situacija je još
komplikovanija. Igračice na trening odlaze direktno sa posla
ili iz škole, vraćaju se kući kasno uveče. Trener je između
ostalog i šofer. Džabe sva naša volja i zalaganje, maksimalno
se trošimo, ali pitanje je dokle ćemo moći tako. Sve će
to sigurno da se odrazi i na našu igru. Već to što imamo
jedan trening nedeljno manje, osetimo u igri – kaže Eržebet
Molnar, predsednik KK „Pionir.
Rešenje
je izgradnja nove kuglane
–
Odavno priželjkujemo novu kuglanu. Ona nam je više puta
obećavana, poslednji put, na prijemu nakon prošlosezonskih
uspeha bilo je dogovoreno da će gospodin Miroljub Aleksić,
vlasnik „Pionira” uložiti pare u kuglanu, ali da traži partnera
u vidu gradskih struktura i pogodan prostor za to. Obećanja
postoje, ali realizacije još nema. Retko se ko danas ponudi
da bude partner u jednom ovakvom projektu kao što je gospodin
Aleksić to učinio. Žalosno je što niko u Subotici ne vidi
mogućnost da ulaganjem u sport vrati novac – ističe Eržebet
Molnar.
Javno
– privatni odnos
–
Za problem zatvaranja kuglane nisam do sada čuo. Međutim,
ako gledamo globalno, sa stanovišta planiranja grada, mišljenja
sam da u Dudovoj šumi, može da se oformi sportski kompleks
grada. Na tom prostoru vrlo lako mogu da zamislim i kuglanu,
ne sa samo sa četiri, već i više staza. Tu bi zatim trebalo
podići jedan normalan hotel za sportiste i tada bi ceo kompleks
dobio smisao. Takav kompleks bi bio pogodan za subotičke
sportiste, ali i velika međunarodna takmičenja – govori
Žombor Sabo, gradski arhitekta.
Istorija
Kuglaški
savez Subotice osnovan je još daleke 1936. godine,
a jedan od prvih klubova osnovan je 1935. godine (ekipa
se zvala „Prvi subotički”, a kasnije postala KK „Spartak”).
Pored ovog kluba takmičili su se i „29. novembar”,
„Železničar”, „Mlekara”, „Rotor”, „Zorka”, „Sever”,
„Lokomotiva”, „Solid”, „Integral”, „8. mart”, „Bačka”,
„Subotica”, „Vašaš”... Osim kuglane u Klubu vojske
i kuglane „Matice”, takmičenja su se odvijala na kuglanama
„Zorke”, „Integrala”, „Pionira”, u Đurđinu, Tavankutu,
čak je započet i ambiciozan projekat izgradnje višestazne
kuglane u Čantaviru. Najstarija je ipak kuglana „Matice”
gde se još nalazi podloga od cigli, koja je presvučena
betonom, a pukotine na toj stazi potiču od vibraciji
cigli i svedoče o istoriji. |
Najlakše bi, naravno, bilo kada bi sama Opština mogla da
reši sve probleme kuglaša time što bi izgradila novu kuglanu.
Tako nešto ipak ne može da se očekuje.
– Celu stvar treba da radimo u saradnji javnog i privatnog
potencijala, možda da Opština daje ili povoljnije iznajmljuje
zemljište i da se nađe partner među privatnicima koji su
voljni da podignu objekat. Treba naći neki model da se spoji
javni i privatni interes. Naravno, konačni predlog treba
da uradi Zavod za urbanizam koji je zadužen za planiranje
– ističe gradski arhitekta.
Na žalost, nije kuglana ni jedini sportski objekat koji
nedostaje Subotici.
– U gradu moramo napraviti reonske centre za rekreaciju.
Grad kao što je Subotica, trebalo bi da na svakih 10.000
stanovnika ima jedan olimpijski bazen. To su neki standardni
koji moraju da fukcionišu. Ako neko želi da se rekreira
može da ide na Palić, gde takođe nije najbolja situacija,
jer su neki tereni uništeni, a neki privatizovani. Neka
mi oproste svi kuglaši, ali za mene je velik problem i to
što Tehnička škola ni dan danas nema valjanu salu za fizičku
kulturu. – zaključuje Sabo.
Zavod
spreman za saradnju
Konačno,
Zavod za urbanizam je taj koji može da preporuči neku lokaciju
za novi sportski objekat i propiše neophodne uslove. Kristijan
Bartuš, direktor Zavoda za urbanizam, voljan je da pomogne
u pronalaženju najbolje lokacije:
– Ako neko ima nameru da pravi kuglanu, trebalo bi i da
ima idejni projekat, da vidimo kako bi to trebalo da izgleda.
Zato pozivam one koji su zainteresovani za izgradnju da
u Zavod za urbanizam donesu idejni projekat, jer je teško
govoriti o bilo čemu sa ovako mnogo nepoznanica. Takođe,
treba da se definiše da li bi to bio sportski objekat, ili
komercijalni i da se na osnovu toga odredi stav Opštine.
Iako prema Generalnom urbanističkom planu postoji više mesta
u Subotici gde je moguć razvoj infrastrukture, zaista bi
Dudova šuma bila najbolje rešenje. Ima tu i drugih prostora,
ali ne mogu da kažem ništa više dok ne znam koliki je prostor
potreban za novu kuglanu.
Više
prioriteta
Gradski
ministar za sport, Andrija Romić, ističe:
– Nova kuglana bi sigurno mnogo značila Subotici i svi znamo
da tako nešto treba da se izgradi. Kuglanje ima dugu i lepu
tradiciju u Subotici, i bilo bi lepo da se ona i dalje održi.
Znam da je veliki problem što kuglana u Klubu vojske više
ne može da se koristi. Moram da kažem da Subotici treba,
pored postojeće Hale sportova, još jedna sportska sala,
da Tehnička škola u kojoj ima 1.600 dece i dalje nema salu
i to su neke stvari koje grad mora da reši. Tu su i problemi
klizališta, bazena. To su prioriteti koji moraju da se urade
– ističe Romić.
Pored toga što postoji potreba da se grade novi objekti,
postoji i pitanje šta je sa objektima koji su prepušteni
propadanju.
Bili
kratki za 85 centimetara
–
Pošto sam od 1962. godine predsednik KK Matica, mogu
da preuzmem na sebe odgovornost što sam propustio
da od dvostazne kuglane na Matici napravimo kuglanu
sa četiri staze, jer nam je za to nedostajalo 85 centimetara
prostora. Sada je već to druga priča, jer je ovo svojina
Srpske pravoslavne verske zajednice i oni verovatno
traže ovaj prostor natrag i dok Opština ne reši ovo
pitanje, ništa ne možemo da radimo. To može da potraje
više godina, a nama je kuglana potrebna što pre –
kaže Janoš Nemet.
Lokalni
derbi
Mali
kuriozitet u kuglaškom sportu Subotice zabeležen je
prošle nedelje. Naime, u aktuelnom kolu Prve vojvođanske
lige za kuglaše odigran je lokalni derbi između „Rotografike”
i „Matice”. U ovoj vesti nema ničega čudnog, osim
toga da je lokalni derbi odigran ne u Subotici, već
u Kanjiži. |
– „Pionir” je uvek bio znak kuglanja u Subotici i svaka
čast igračicama koje su svoj kvalitet pokazale na takmičenjima.
Iako je „Pionir” sada privatizovan, i dalje je reč o firmi
koja je poznata i priznata ne samo u našoj zemlji, već i
u inostranstvu. Voleo bih da taj „Pionir” ulaže i u Suboticu.
„Pionir” je nekada imao predivan sportski centar, sa bazenom
(gde sam i ja plivao), terene za fudbal, rukomet, odbojku,
košarku, pa i kuglanu. Tamo je nekada bilo 3 hektara za
sport, a sada nema ništa. Zašto? Zašto se tamo ne napravi
kuglana, lokacija je udaljena samo 5 minuta od centra grada?
– pitanje je koje postavlja Romić.
Ni ljudi iz Međuopštinskog kuglaškog saveza nisu zatvorili
oči pred ovim problemom. Evidentno je da tri takmičarske
ekipe, Ženski kuglaški klub „Pionir”, koji se takmiči u
Super ligi i dva člana Prve vojvođanske lige, „Matica” i
„Rotografika” imaju veliki problem – nemaju gde da se takmiče,
Međuopštinski savez pokušava da učini sve što je moguće,
ali je nova kuglana preveliki izdatak za ovu ogranizaciju.
Sredstva
bi se vratila za 3-4 godine
–
Unazad dvadeset-dvadeset i pet godina u Subotici je bilo
devetnaest aktivnih ekipa, a ostale su aktivne tri takmičarske
ekipe. Ovaj sport nije profitabilan, u njemu se ne ostvaruju
milionski transferi. Ali, ne smemo zaboraviti oko hiljadu
ljudi koji dolaze da se kuglaju, ili nastupaju u nižim takmičenjima,
poput raznih turnira, radničkih sportskih igara. I oni su
sportisti, pa čak i oni koji dolaze samo rekreativno, pogotovo
što se čovek može baviti kuglanjem bez obzira na godine.
Sada je praktično upotrebljiva ostala samo kuglana Matice,
a bilo bi mnogo drugačije kada bi imali jednu pravu četvorostaznu
kuglanu – kaže Janoš Nemet, predsednik Međuopštinskog kuglaškog
saveza, pa nastavlja:
– Kao predsednik Međuopštinskog kuglaškog saveza nameravam
da razgovaram sa sportskim ministrom u Subotici, sa gradonačelnikom.
Mi tražimo od Opštine da nam ustupi mesto za kuglanu i da
kuglaši pronađu način da izgrade četvorostaznu kuglanu.
Postoje kontakti sa nemačkom firmom i oni su voljni da daju
svoj proizvod na više rata. Pored samih staza kuglana mora
imati i neke druge sadržaje i uveren sam da bi se za 3-4
godine uložena sredstva poštenim radom vratila. Ipak je
u tu u pitanju preko 1.000 potencijalnih korisnika. Sramota
je da Subotica koja ima 125.000 stanovnika nema, a Kanjiža
sa 25.000 stanovnika ima savremenu kuglanu.
Šta raditi? Nema druge nego krenuti sa mrtve tačke, jer
svaki novi dan bez rešenja znači jednog sportistu manje.
Preostali aktivni igrači se zaista bore protiv vetrenjača
i šta će se desiti ako oni izgube u ovoj borbi? Hoće li
se kuglanje ugasiti...
N.
Stantić
|