U
GERONTOLOŠKOM CENTRU ODRŽAN MASKENBAL ZA NAJSTARIJE
Penzioneri u „tuđoj koži”
Subotičani
koji su zakoračili u treće životno doba a ne žele da se
zatvore u četiri zida, mogu lepo da se provode. Kada razbiju
predrasude šta će ko da kaže, na primer, kako sama žena
da ode na igranku, onda je sve lakše. Vreme je maskenbala,
pa i penzioneri mogu da budu ono što, ustvari, nisu, a
želeli bi.
Februara 22. u sali Gerontološkog centra, na maskenbalu
prvi put su se zajedno maskirali i družili članovi klubova
i stanari domova Gerontološkog centra. Pred punom salom
prodefilovalo je 30-ak penzionera nasmejanih i veselih,
koji su se osećali dobro u „tuđoj koži”. Bilo je tu ciganki
koje su pevale i igrale sa dairama i obaveznom lulom u
ustima, svoje mesto su našli i Hari Poter, otpravnik vozova,
šeik, Čarli Čaplin. Marija Temunović se obukla u mađioničara.
Na pitanje zašto, ona je za „Subotičke” rekla: „Volela
bih da mi je moć takva da stvorim pun džak novca i podelim
ga onima koji ga nemaju”. Tereza Prćić u balskoj haljini
se setila mladosti kada je svojom elegancijom plenila
srca obožavalaca.
Žiri nije imao nimalo lak posao, da dodeli tri nagrade,
jer je svaka maska bila na svoj način originalna. Prvo
mesto je pripalo Vukašinu Stankoviću i Mariji Patarčić
Cuki, koji su bili ciganski par. Drugo mesto osvojila
je Anastazija Tot koja je bila maskirana u „damu za provod”,
dok je treću nagradu dobio Janoš Utaši kao Čarli Čaplin.
Druga i treća nagrada bile su usluge pedikira i frizera,
a nagrada za prvo mesto – torta i pedikirske i frizerske
usluge.
M.
Horvat
VREME JE ZA PAUZU
KSENIJA PALATINUS
U DRUGOJ PORODICI
Na
čelu Društva Rusina
u
Subotici je sedam godina. Od dana osnivanja. Ksenija Palatinus,
predsednica ovog Društva, nedavno se našla u ulozi domaćice
na Balu Rusina, sada već tradicinalnoj manifestaciji od
koje je, kako kaže, sve i počelo...
– Jedna grupa nas entuzijasta koji živimo u Subotici,
a znamo se jer smo bili školski drugovi u Ruskom Krsturu
(odakle smo došli zbog škole i posla), posle jednog maturskog
susreta u Krsturu, dogovorili smo se da organizujemo neku
proslavu u Subotici, da se malo proveselimo uz našu muziku.
Tako smo 2000-te godine organizovali prvi Bal Rusina i
iznenadili se kada smo videli koliko je ljudi došlo, jer
je bilo i Rusina iz drugih mesta, ne samo Subotičana.
Došli smo na ideju da druženje ne organizujemo samo jednom
godišnje... – priča Ksenija, dodajući da u Subotici danas
živi oko 150 Rusina, od kojih je većina okupljena u Društvu
čije je sedište u Štrosmajerovoj osam. „Mi smo otvoreni
za sve!” – naglašava naša sagovornica, objašnjavajući
konkretno na šta se ta „otvorenost” odnosi: „Za sve koji
žele da se učlane u naše sekcije: folklornu, pevačku,
recitatorsku, sportsku... „.
– Ponosni smo na činjenicu da se već šest godina u OŠ
„Sonja Marinković” fakultativno izučava rusinski jezik.
Učiteljica Natalija Grunčić predaje deci uzrasta od predškolskog
do viših razreda osnovne škole, a udžbenike obezbeđuje
Društvo za rusinski jezik, literaturu i kulturu iz Novog
Sada. U Subotici je najviše mešovitih brakova, malo čisto
rusinskih, pa je dobro da deca na ovaj način bar čuju
jezik i nauče nešto o svom poreklu. I ne samo to – učestvujemo
i u takmičenju škola u znanju rusinskog jezika.
A Društvo Rusina redovno organizuje i kulturnu manifestaciju
„Proleće Mafteja Vinaja”, koja će se ove godine održati
14. aprila. Tog dana će, u znak sećanja na profesora Mafteja
Vinaja, pravnika, sudije i pesnika koji je jedno vreme
živeo i radio u Subotici (gde je i sahranjen), biti položen
venac na njegov grob, a u sklopu manifestacije održava
se i seminar za instruktore recitovanja, na koji dolaze
prosvetni radnici koji predaju rusinski jezik.
– Organizujemo i piknike, sportske manifestacije, koje
okupljaju Rusine iz cele zemlje, a često na sportskim
susretima Rusina u Srbiji (ponekad i u inostranstvu),
osvajamo prve nagrade. Imamo lepu saradnju sa MKC „Nepker”,
Bunjevačkom maticom, Društvom Slovenaca „Triglav” i Društvom
Makedonaca „Ilinden”, Jevrejskom opštinom, OKUD-om „Mladost”,
SKC-om, Nemačkim narodnim savezom... – nabraja, dok sedi
u prijatnom ambijentu Poslastičarnice „Ravel”. I to ne
slučajno: „Dopao mi se od prvog dana jer sličnog mesta
u Subotici, bar za mene, nema. Tu se dobro osećam, iako
ne dolazim često, jer puno vremena provodim u Štrosmajerovoj
osam, gde se družimo – to nam je kao druga porodica”.
T. M.
DA VAS PITAMO...
Edvard
Molnar
IZLOŽBA U BUDIMPEŠTI
–
Danas (petak, 2. mart), u Galeriji „Betelen” u Budimpešti,
otvara se moja izložba fotografija na temu džeza. Posetioci
će moći da vide 28 crno-belih fotografija, nastalih na
džez festivalima u Kanjiži, Subotici i Budimpešti. Zapravo,
reč je o izložbi koju su Subotičani (u nešto manjem obimu)
već imali priliku da pogledaju u Kafe-galeriji „YU Fest”
– saznajemo od mladog fotografa Edvarda Molnara.
Dragutin
Miljković
VIŠE OD LEPOG PAPIRA
–
Ovih dana pripremam materijal za usvajanje Master plana
za Palić, koji je usvojen na Upravnom odboru JP „Palić
Ludaš”, a sada ide u skupštinsku proceduru, kako ne bi
ostao samo lep papir, već znak čvrstog opredeljenja sredine
da se Palić razvija kao jaka turistička manifestacija
– naglašava Dragutin Miljković, direktor JP „Palić Ludaš”.
T. M.