LIST IZLAZI PETKOM • GODINA II • BROJ 33• SUBOTICA, 16. FEBRUAR 2007. GODINE • CENA 30 DINARA • www.suboticke.net
 


VAKCINACIJA UČENIKA SEDMIH I OSMIH RAZREDA JE JEDINSTVENA AKCIJA U ZEMLJI
Da svi osnovci budu zaštićeni

U ponedeljak, 12. februara, vakcinacijom učenika sedmih i osmih razreda u Osnovnoj školi „Majšanski put” započela je akcija kojom će se kompletne dve generacije đaka u svim osnovnim školama zaštititi od hepatitisa „B”. Zajednički projekat Doma zdravlja, Zavoda za javno zdravlje i Apoteke „Subotica”, podržan od lokalne samouprave, jedinstven je u zemlji.
U Srbiji je 2002. godine uvedena obavezna vakcinacija protiv hepatitisa „B” za svu novorođenčad, a za rizične grupe još 1988. godine. U nacionalni kalendar vakcinacije dece, od 2006. godine osim masovne vakcinacije novorođenčadi uvedena je i obavezna vakcinacija dece u šestom razredu, zbog povećanog rizika od prenosa ovog virusa polnim putem, tetoviranjem, pirsingom i drugim sličnim načinima. Posebno se rizičnim smatra adolescentni period. Starija deca, sedmi i osmi razredi osnovne škole i srednjoškolci nisu vakcinisani na rođenju, niti su planirani za zaštitu nacionalnim programom. Zdravstveni radnici u Subotici, na inicijativu farmaceutske kompanije „Glakso Smit Klajn”, odlučili su da se radi zaštite dve generacije osnovaca povede dopunske akcije vakcinisanja, uz saglasnost roditelja. Vakcina se daje u tri doze, jednu donira „Glakso Smit Klajn”, drugu finansira Opština, a za treću dozu je neophodna pomoć donatora. Donatorsku konferenciju zajedno organizuju tri zdravstvene ustanove 2. marta u prostorijama subotičke podružnice Društva lekara. K. K.

U AMBULANTI NA SEGEDINSKOM PUTU JOŠ TRAJU RADOVI
Nastavak rekonstrukcije

– Prošle nedelje došlo je do zastoja radova zbog neplaniranih problema sa kanalizacionom mrežom, što je pretilo da ozbiljno ugrozi termine rekonstrukcije ambulante na Segedinskom putu – rekla je dr Ružica Crnjaković Tonković, upravnica Doma zdravlja, na konferenciji za novinare u ponedeljak, 12. februara. – Zahvaljujući brzoj intervenciji lokalne samouprave i zalaganju gradonačelnika problem je uspešno otklonjen i radovi nastavljeni po planu.
Ambulanta na Segedinskom putu, „ogranak 6” adaptira se iz sredstava Nacionalnog investicionog plana. Obnavlja se kompletna infrastruktura, krov, instalacije i grejanje. Planira se da rekonstrukcija bude završena do kraja marta. K. K.


U DISPANZERU ZA ŽENE
Pregledi na zakazivanje

Od 1. februara ginekološki pregledi u Dispanzeru za žene se zakazuju lično ili telefonom na broj 600-795.
– Zakazivanje pregleda je novina koju uvodimo da bi se pacijentima olakšao prijem kod lekara i smanjile gužve u čekaonicama ispred lekarskih ordinacija – rekla je dr Ružica Crnjaković Tonković, upravnica Doma zdravlja. – Za sada, zakazivanje pregleda se obavlja samo u Dispanzeru za žene, ali je u planu da se ovakva praksa uvede i u drugim ograncima Doma dravlja. K. K.


UDRUŽENJE ZA VRAĆANJE ODUZETE IMOVINE
Dežurstvo sredom

Kancelarija Udruženja za vraćanje oduzete imovine na Otvorenom univerzitetu, drugi sprat, soba 12, otvorena je sredom od 12 do 17 časova. U to vreme članovi Udruženja mogu da dobiju informacije o radu i plate članarinu za 2007. godinu. Članarina je ista, 1.200 dinara za godinu dana.

SUTRA NA PALIĆU
Seminar Urološke sekcije

Sutra, 17. februara, u Eko centru na Paliću održaće se edukativni seminar Urološke sekcije subotičkog Saveza zdravstvenih radnika. Početak je zakazan za 12 časova. U okviru programa seminara predviđena su dva predavanja i dodela sertifikata za učesnike. Teme predavanja su „Dijagnostika i diferencijalna dijagnostika bolesti prostate” o kojoj će govoriti mr sci. dr Nandor Šeljmeši, dok će o „Vaginalnim sling operacijama u rešavanju urodinamskih problema” predavanje održati prim. dr med. sci. Aleksandar Radulović. K. K.


NA RENTGEN ODELJENJU U BOLNICI
Privremeno rade kraće

Do kraja ove nedelje, do 18. februara, Rentgen odeljenje radi od 6,30 do 11 časova, zbog poslova na krovu objekta. Od 11 do 18 časova kod hitnih intervencija obavljaju se ultrazvučna snimanja, a rentgen dijagnostika u tom slučaju na Grudnom odeljenju. Sutra i u nedelju skener neće biti u funkciji. Radovi na objektu odvijaju se u okviru rekonstrukcije Opšte bolnice. K. K.


PREMA IZVEŠTAJU POLICIJSKE UPRAVE SUBOTICA
24 saobraćajke

U periodu od 5. do 11. februara na području Policijske uprave u Subotici dogodilo se ukupno 24 saobraćajne nezgode u kojima je 4 lica izgubilo život, 2 lica su zadobila teške, a 9 lica lake telesne povrede, dok je 18 saobraćajnih nezgoda za posledicu imalo materijalnu štetu.
Pored saobraćajne nesreće u kojoj su 4 lica izgubila život, o čemu imamo posebnu informaciju, u nedelju oko 21 čas u blizini Feketića dogodila se i nezgoda u kojoj su 2 lica zadobila teške a 4 lica lake telesne povrede. Do nezgode je došlo kada je Timea Č. (19), iz Vrbasa, koja je upravljala putničkim vozilom, usled neprilagođene brzine kretanja uslovima saobraćaja, izgubila kontrolu nad vozilom i sletela u kanal pored puta. U ovoj nezgodi teške telesne povrede zadobila je Timea Č. i suvozač D.Č. (9) iz Feketića, dok su lake telesne povrede zadobili Irena Č. (49), Valentina Č. (10), obe iz Feketića, Ferenc Č. (43), iz Sivca, i Erne Č. (41), iz Vrbasa. Protiv Timee Č. policija će podneti krivičnu prijavu.


ZDRAVSTVO U OVOGODIŠNJEM BUDŽETU SKUPŠTINE OPŠTINE
Uređenje apoteke u Gradskoj kući

U budžetu Skupštine opštine za funkcionisanje primarne zdravstvene zaštite u 2007. godini predviđeno je 15 miliona dinara, rekao je Goran Stoparić, član Opštinskog veća zadužen za oblast zdravstva i zaštite životne sredine, na konferenciji za novinare u ponedeljak, 12. februara. Naime, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti predviđeno je da u nadležnost lokalne samouprave pređu održavanje, opremanje i izgradnja objekata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Sredstva iz budžeta predviđena su za sledeće: rekonstrukcija apoteke ispod Gradske kuće (5 miliona dinara), vozilo hitne pomoći, „reanimobil” (4 miliona), vakcinisanje dece protiv hepatitisa „B” (1,3 miliona), uvođenje grejanja u ambulantu u „Keru” (1 milion dinara), izgradnja prilaznih rampi za invalidska kolica (500.000), izrada projektne dokumentacije za izgradnju ili rekonstrukciju objekata zdravstvene zaštite (500.000), održavanje zgrada i objekata (1 milion dinara), nabavka tri EKG aparata (500.000) i održavanje opreme (500.000).
Ukoliko rebalansom budžeta bude mogućnosti za dodatno finansiranje zdravstva, sredstva bi se uložila u uvođenje grejanja u tri apoteke i zgradu Poliklinike, nabavku opreme za Dom zdravlja i sprovođenje programa preventivne zdravstvene zaštite. K. K.


SUBOTIČKI FARMERI USPEŠNO ZAVRŠILI RAČUNARSKI KURS
I KOMPJUTER NEOPHODAN

Na subotičkom Ekonomskom fakultetu u utorak uveče svečano su uručene diplome za 24 polaznika računarskog kursa koji je oraganizovan za vlasnike poljoprivrednih gazdinstava i članove njihovih porodica. Projekat je finansiralo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, a kurs koji je za farmere Severnobačkog i Južno-bačkog okruga organizovan na Ekonomskom fakultetu u Subotici i Novom Sadu bio je za polaznike besplatan.
– Poznavanje rada na računaru jedan je od osnovnih alata koji je neophodan farmerima u postizanju višeg nivoa konkurentnosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Velike mogućnosti koje leže u poznavanju rada na računarima omogućiće farmerima da koriste nove, neograničene izvore informacija preko interneta, novi način komuniciranja sa komitentima putem elektronske pošte i jednostavniji način vođenja sopstvene poslovne evidencije. Nizak nivo obrazovanosti kod farmera razlog je i slabijeg poznavanja rada na računaru. Zbog činjenice da će porodična gazdinstva u budućnosti predstavljati osnovu poljoprivredne proizvodnje u Srbiji, svaka investicija u podizanje nivoa obrazovanosti farmera imaće višestruke efekte – kaže profesor na fakultetu dr doc. Rade Popović, koordinator projekta.
Računarski kurs je trajao od 3. novembra do 16. decembra sa ukupnim fondom od 75 časova, a najveće interesovanje poljoprivrednici su pokazali za konkretne primere kalkulacija prihoda i troškova, kao i proizvodne i finansijske evidencije. R. V.


PREKJUČE OTVORENO REKONSTRUISANO ODELJENJE PSIHIJATRIJE U SUBOTIČKOJ BOLNICI
Investicija od 610.000 eura

Državni sekretar Ministarstva zdravlja dr Nevena Karanović otvorila je prekjuče, 14. februara, rekonstruisanu zgradu odeljenja psihijatrije u subotičkoj bolinici, čija je vrednost obnove iznosila 610.000 evra.
– Rekonstrukciju zgrade psihijatrije uradili smo iz programa kredita Evropske investicione banke koja obuhvata 20 bolnica u Srbiji, od čega i tri iz Vojvodine: u Subotici, Somboru i Sremskoj Mitrovici i čija ukupna vrednost iznosi 50.000.000 evra. Od toga je za Suboticu prvobitno bilo predviđeno 2.400.000, a zatim još 1.100.000 koji su osigurani iz sredstava Nacionalnog investicionog plana i Vlade – rekla je tom prilikom dr Nevena Karanović.
Kako je navela, od 3.500.000 evra, koliko ukupno iznosi rekonstrukcija subotičke bolnice, ostali deo sredstava će do 1. jula ove godine biti utrošen za priključak na magistralni gasovod, za dijagnostički centar (1.800.000), za centar za bezbednosnu stanicu, kao i za nabavku medicinske (900.000) i nemedicinske (115.000) opreme.
– Nadam se da ćemo u godinam pred nama imati mnogo bolje uslove za rad kako zdravstvo ne bismo ponovo doveli u situaciju u kojoj se nalazilo proteklih godina – rekla je dr Nevena Karanović.
Načelnica odeljenja za psihijatrijske bolesti u subotičkoj bolnici dr Nada Vasković – Maravić rekla je kako će otvaranjem rekonstruisane zgrade psihijatrije uslovi za lečenje pacijenata biti mnogo bolji.
– Do sada smo na odeljenju imali 70 postelja, a programom racionalizacije, koji podrazumeva lečenje kod kuće kako bi se pacijenti što bolje resocijalizovali, predviđeno je da ubuduće imamo 40 postelja. To će za pacijente značiti da imaju bolji komfor, sobe s manje kreveta i savremeno odeljenje za dnevnu okupacionu terapiju – rekla je dr Nada Vasković – Maravić. Z. R.


IZMENA U REDU VOŽNJE ŽELEZNICE
Jedan polazak samo do Vrbasa

U periodu od 16. do 28. februara zbog radova na pruzi Beograd-Subotica, na staničnom odstojanju Sajlovo rasputnica Zmajevo, u vremenu od 11 do 15 časova pruga je zatvorena. Zbog toga voz iz Subotice sa polaskom u 10.39 ne saobraća do Novog Sada nego samo do Vrbasa.


VEČERAS U RESTORANU „NEPKER”
BAL CRVENOG KRSTA

Nakon tri godine večeras, 16. februara, ponovo će biti organizovan Bal omladine Crvenog krsta Subotice koji je prvi put održan 2000. godine.
– To je jedinstvena manifestacija u celom Nacionalnom društvu i simbolizuje zahvalnost i pohvalu svim omladincima, volonterima i ljudima dobre volje koji nesebično pružaju pomoć onima kojima je ona najpotrebnija – rekla je za „Subotičke” Andrea Vaci, stručni saradnik Crvenog krsta.
Bal u restoranu „Nepker” počinje u 21 sat, a cena ulaznice (u koju je uračunata večera sa švedskim stolom i konzumacija pića) košta 700 dinara. Goste će zabavljati Saša Babić sa bendom. Manifestacija je, kako se i očekuje, humanitarnog karaktera, pa će prikupljena sredstva biti namenjena bebama koje se toga dana rode u subotičkom porodilištu.
Organizatori su takođe poručili gostima da sa sobom mogu poneti prigodne poklone koji će takođe biti uručeni mališanima koji će 16. februara ugledati svet. M. R.

USPEŠNA OKONČANA EKSPEDICIJA ALPINISTA „SPARTAKA”
Osvojili Akonkagvu

Četvoročlana ekspedicija sačinjena od alpinista subotičkog planinarskog kluba „Spartak” 4. februara se ispela na Akonkagvu, najviši vrh Anda, u Južnoj Americi, visok 6.962 metra. U ekspediciji su Viktor Štajnfeld, Branko Kockarević, Stevan Vidaković i Nikola Kujundžić koji je na vrh postavio zastavu. Ekipa je na put pošla 17. januara, a u planu je da u Južnoj Americi ostanu oko 40 dana. Kako su obavestili Klub, nakon silaska sa Anda ekspedicija je otputovala u Buenos Aires, a zatim u Rio de Žaneiro.


SINDIKAT RADNIKA „VODOVODA I KANALIZACIJE” SUDSKIM PUTEM POTRAŽUJE NEISPLAĆENE ZARADE OD PREDUZEĆA
DUG NE PORIČU, A ISPLATE NEMA

Zbor zaposlenih JKP „Vodovod i kanalizacija” koji je održan u organizaciji sindikalne organizacije Samostalnog sindikata ovog preduzeća u utorak, 13. februara u amfiteatru Otvorenog univerziteta, okupio je oko osamdeset radnika. Sindikalni zbor zakazan je kako bi zaposleni i javnost bili upoznati o konstantnom kršenju odredbi Kolektivnog ugovora u pogledu visine zarada, najnovijem pokušaju ukidanja nadoknada za topli obrok i regresa od strane poslovodstva kao i obnovljanja tužbe koju je deo zaposlenih podneo protiv preduzeća.
– Mi smo jedno od retkih komunalnih preduzeća koje ima potpisan Kolektivni ugovor, ali se njegovo poštovanje godinama dovodi u pitanje. Sindikat i zaposleni su odlučni u svom zahtevu da se razlika koja nastaje između isplaćenih zarada i onih koje predviđa Kolektivni ugovor radnicima prizna, evidentira i tako vrednosno iskaže da ne dođe do njenog obezvređivanja u momentu isplate. Potpisano je nekoliko protokola od 1997. do 2007. od kada se ovaj problem proteže, u kojima se priznaje da dug prema radnicima postoji, pa je čak i na jednoj od sednica osnivača – Skupštine opštine ova tema bila na dnevnom redu, ali preduzeće ni do danas nije isplatilo ni deo nagomilanog duga – rekao je predsednik sindikalne organizacije Momir Tasić.
On je podsetio da je još 2001. godine protokolom utvrđeno da će dug biti verifikovan, kao i da će ostati na čekanju dok se ne steknu uslovi za isplatu. Potom da je godinu kasnije odlukom Upravnog odbora zadužen direktor preduzeća da zajedno sa osnivačem i sindikatom utvrdi dug i uklopi ga u završni račun za 2002. godinu, a uredbom republičke Vlade iz 2003. godine utvrđeno je da se plate u komunalnim preduzećima koja posluju pozitivno usklade sa odredbama iz Kolektivnog ugovora.
– Kada se nastavilo sa izbegavanjem i nepoštovanjem ovih utvrđenih obaveza, sindikat je zajedno sa radnicima podneo objedinjenu tužbu koja je zbog načina rada naših pravosudnih organa zataškana i nikada nije procesuirana. Nakon tri godine čekanja, ponovo smo pojedinačno potpisali novu tužbu u kojoj tražimo da se utvrdi kršenje Kolektivnog ugovora i na osnovu toga da sud zaštiti prava zaposlenih. Naši poslednji zahtevi su da se isplata dugovanja izvrši radnicima u slučaju statusne promene preduzeće, kao što je predstojeća privatizacija, a pojedinačno prilikom sticanja uslova za odlazak u penziju.
Tasić kaže da je kao odgovor na ove zahteve, poslovodstvo donelo odluku o ukidanju naknade za topli obrok i regres i tako ponovo prekršilo Kolektivni ugovor. Zbog toga će sindikat u narednom periodu preduzimati različite aktivnosti kao vid pritiska na poslovodstvo, a da bi javnost bila upoznata sa dešavanjima u ovom preduzeću, svoje sindikalne sastanke i zborove radnika otvoriće za javnost i medije. R. V.


PREDSTAVLJANJE „PEŠČANIKA” U SUBOTICI
Mi stojimo, svi ostali prolaze
• Teofil Pančić: „Koliko su partije kvalitativno nove, toliko će to biti i nova Vlada” • Petar Luković: „Suština cele naše politike sadržana je u odlaganju neminovnog”

– Mi i dalje imamo situaciju da su nam stranke uspostavljene kao vojne formacije, a predsednik je kao načelnik Generalštaba. Na žalost, životi nam i dalje zavise od takvih, koji se ni unutar partije na čijem su čelu ponašaju kao da nemaju pojma o osnovama demokratije. Zbog toga ćemo opet imati ministarstva u vlasništvu stranaka, u zavisnosti od međusobne podele plena – rekla je u utorak, 12. februara, jedna od autorica emisije „Peščanik” Radija B 92 Svetlana Lukić na predstavljanju sedme istoimene knjige u Subotici.
Predstavljanje „Peščanika” u ispunjenoj Velikoj većnici Gradske kuće proteklo je poput emisije uživo na koju su slušaoci Radija B 92 navikli, tako da su veći deo vremena, odgovorima na postavljena pitanja, ispunili gosti: novinar „Vremena” Teofil Pančić i novinar „Feral Tribunea” Petar Luković.

REGIONALNA LEKARSKA KOMORA VOJVODINE
Potpredsednik dr Tatjana S. Stojšić

Regionalna Lekarska komora Vojvodine u sklopu Lekarske komore Srbije formirana je u subotu, 10. februara, u Novom Sadu. Za predsednika Regionalne komore izabran je dr Zoran Bulatović (privatna praksa) iz Novog Sada, a dva potpredsednika su dr Mileta Popov iz Zrenjanina iz oblasti privatne prakse, i mr sc. med. Tatjana S. Stojšić iz Subotice iz oblasti državne prakse. Prim. dr Marko Sente iz Subotice je član Izvršnog odbora Regionalne komore. K. K.


Odgovarajući na pitanje može li budući sastav Vlade dati nešto „kvalitativno novo” Teofil Pančić je, među ostalim, rekao:
– Koliko su same partije koje će činiti vlast takve, toliko će to biti i nova Vlada. Ali, to je podjednako problem i naše političke elite i građana koji su tome doprineli svojim izlaskom i glasanjem ili neizlaskom na glasanje. Na žalost, to pitanje kod nas traje već 20 godina, a u međuvremenu su tolike zemlje promenile fundamentalne stvari u svom razvoju.
On je, s tim u vezi, dodao kako se (n)ova Vlada više od šest godina bezuspešno bavi pitanjima koje joj je ostavio još Slobodan Milošević i njegov režim, te da ga trenutna sitaucija oko Kosova uveliko podseća na vreme uoči bombardovanja SRJ.
– Bojim se da smo skloni da potcenjujemo opasnost koja nam preti nakon što nam se saopšti ono što već dugo znamo. Na žalost, Vojislav Koštunica, i kao osoba i kao metafora, ponaša se kao i Milošević, a to znači da su on i ljudi oko njega u stanju da Srbiju ponovo gurnu u izolaciju – rekao je Teofil Pančić.
Govoreći o istoj temi Petar Luković je istakao kako će novi sastav Vlade u suštini biti isti kao i dosadašnji, što za građane znači još četiri izgubljene godine.
– Zapravo, suština cele naše politike sadržana je u odlaganju neminovnog i zbog toga mi stojimo, a svi ostali nas pretiču – rekao je Petar Luković. Z. R.


OSUĐEN SEBASTIJAN HEĐALJAJI
UBISTVO U AFEKTU

U petak, 9. februara, petočlano veće Okružnog suda u Subotici izreklo je presudu Sebastijanu Heđaljajiju (25) okrivljenom za ubistvo Danijela Zemana na kaznu zatvora u trajanju od 13 godina.
Konačna presuda izrečena je nakon što je sudski veštak iz Beograda prošle sedmice ponovo obavio veštačenje i izrekao mišljenje da nije reč o ubistvu na mah, za koje je prošle godine Heđaljaji osuđen na pet godina zatvora. Vrhovni sud Srbije u dva navrata poništavao je presudu i vraćao predmet na početak.
Sebastijan Heđaljaji optužen je da je 2. novembra 2004. godine u kući svojih roditelja u ulici Braće Majera 31 lišio života svog prijatelja Danijela Zemana. Pet dana nakon ubistva, kao jedini osumnjičeni priznao je ubistvo i od tada se nalazi u pritvoru u Okružnom zatvoru u Subotici.
Visini kazne doprinelo je njegovo ponašanje nakon izvršenja dela, skrivanje zločina i hladnokrvno kontaktiranje majke ubijenog „kod koje se raspitivao da li se Danijel pojavio nakon što je ona prijavila njegov iznenadni nestanak”. Tužilaštvo je zbog svih ovih okolnosti Vrhovnom sudu uložilo žalbu na prvobitnu presudu i kvalifikaciju ubistva „na mah”, koja je sada preinačena na ubistvo „u patološkom afektu”. R.V.


ODRŽANA SVEČANOST U OSNOVNOJ ŠKOLI „MATIJA GUBEC”
Tavankutska škola obeležila 160 godina

Prošlog petka Osnovna škola „Matija Gubec” u Tavankutu obeležila je 160 godina postojanja. Tim povodom organizovana je svečanost kojoj su prisustvovali prosvetni radnici, učenici, roditelji, ali i mnogi gosti, između ostalih Petar Kuntić, zamenik predsednika Opštine, generalni konzul Konzulata Republike Hrvatske u Subotici Davor Vidiš, pokrajinski sekretar za sport i omladinu Modest Dulić, direktor Direkcije za izgradnju opštine Dragan Trklja. Na svečanosti je učiteljica Ruža Spasojević dobila na poklon sliku od slame u povodu njenog odlaska u penziju.
Tavankutska škola sada održava nastavu u 3 objekta, u centralnom u Donjem Tavankutu, i u Gornjem Tavankutu i Ljutovu. E. B.


GRUPA NAŠIH SUGRAĐANKI (U NAJBOLJIM GODINAMA) PROSLAVILA DAN SVETOG VALENTINA
KOLAČI, STIHOVI I DOSETKE

Kontinuirano, od ‘94. godine, grupa naših sugrađanki (u najboljim godinama), podstaknuta idejom Rozmari Has, proslavlja Dan Svetog Valentina. One se poslednje četiri godine okupljaju u „Antikvarijumu” u Engelsovoj ulici, gde su u sredu, 14. februara, uz kolače, čaj i sok, jedna drugoj čestitale praznik i razmenile maštovite, originalno upakovane poklone (ukrašene liciderskim srcima). U dobrom raspoloženju, čitajući stihove i pričajući duhovite dosetke, popodne Dana zaljubljenih, zajedno su provele: Gabrijela Egete, Margita Kočik, Emilija Matijević, Irena Kiš, Magda Vaš, Eržebet Dorfler, Nataša Dončenko, Marica Ivković, Roža Pletikosić, Gizela Korhec, Bosa Brešćanski, Lori Černik, Irena Šturc, Marija Jungabel i Rozmari Has. T. M.


PREDSTAVNICI BAVARSKOG CRVENOG KRSTA BORAVILI U SUBOTICI
Pomoć za škole i vrtiće

U utorak i sredu, 13. i 14. februara, u Subotici su boravili predstavnici Crvenog krsta Bavarske (Nemačka) koji su doneli oko 1.300 najrazličitijih artikala za nekoliko osnovnih subotičkih škola, vrtiće i Crveni krst). To je pre svega nameštaj za škole, fotolaboratorija za Politehničku školu, kompjuteri, kancelarijski nameštaj, nameštaj za vrtiće, nameštaj za školske kuhinje...
Geza Kučera, predsednik Opštine, rekao je da će ovo mnogim učenicima olakšati rad u školama. Edit Pinter Molnar, članica Opštinskog veća rekla da se planira odlazak naše dece u Minhen od 31. jula do 14. avgusta. Peter Klaker, koji je predvodio delegaciju Crvenog krsta iz Nemačke, izrazio je zahvalnost na gostoprimstvu. E. B.


NEMAČKA DELEGACIJA DONELA POMOĆ SUBOTICI
Donacija za nemačko obdanište

Delegaciju iz Nemačke koju je predvodio Peter Kracer, predsednik IFA, primila je 11. fenruara Edit Pinter Molnar, član Opštinskog veća zadužena za obrazovanje. Oni su potpisali ugovor o donatorstvu u iznosu od 10 hiljada evra u korist nemačkog obdaništa PU „Naša radost” u Subotici. Vrednost zajedničkog projekta je 35.000 evra. Od tog iznosa od Nemačke ambasade u Beogradu je već dobijeno 10 hiljada evra.
Opština zajedno sa Pokrajinskim sekretarijatom za obrazovanje i kulturu trenutno radi na adaptaciji objekta „Naše radosti” u Tolstojevoj ulici gde će biti smeštena dva odeljenja dece od 3 do 5 godina, nemačko-srpska i nemačko-mađarska grupa. Buduće vaspitačice idu na edukaciju u Nemačku da bi bile spremne kada obdanište počne da radi.


BROJČANIK

5,54 STEPENA je iznosila prosečna temperatura u januaru, što je do sada najviša izmerena temperatura za ovaj mesec. Višegodišnji prosek je daleko niži i kreće se oko 1,8 stepeni po Celzijusu.
35 LITARA kiše palo je tokom prošlog meseca i ova količina se, prema kazivanju meteorologa, uklapa u okvire proseka.
132 UZORKA svežeg mleka i mlečnih proizvoda sa pet subotičkih pijaca analizirali su tokom prošle godine stručnjaci Veterinarskog specijalističkog instituta, a od toga gotovo 70 posto nije bilo ispravno! Analize su, međutim, pokazale da su živinsko meso i med uglavnom bili ispravni.
183 EVIDENTIRANIH žrtava, od kojih su 155 žene, a 28 muškarci, bilo je u protekloj godini, prema godišnjem izveštaju Centra za socijalni rad o žrtvama nasilja u porodici.
318 DANA nas deli od Nove godine.
432 DINARA je cena vakcine protiv gripa koji se u apotekama može kupiti bez recepta.
700 DINARA će izdvojiti gosti ovogodišnjeg Bala Crvenog krsta koji će se u „Nepkeru” održati večeras, 16. februara.
8.000 DINARA staje ulaznica za 11. po redu Bal gradonačelnika koji će se održati u subotu, 17. februara, a do sada je rezervaciju potvrdilo blizu 200 gostiju. M. R.


NAKON JAVNOG UVIDA KOMISIJA ZA PLANOVE RAZMOTRILA PRIMEDBE NA PLAN DETALJNE REGULACIJE „BANJE PALIĆ”
PRIMEDBE USVOJENE
• Kao što se i očekivalo, najviše primedbi na planska rešenja imali su turistički, ugostiteljski i sportski radnici

Za razliku od prošlog puta, kada se na dnevnom redu našao „Centar III”, u prvoj sedmici februara Opštinska komisija za planove imala je više sluha za primedbe, predloge i sugestije koje su nakon javnog uvida u Plan detaljne regulacije „Banje Palić” iznela pravna lica.
Nakon što su izneli svoje zamerke, Komisija za planove se istog dana sastala iza zatvorenih vrata i nakon višečasovnog zasedanja donela odluku da većinu primedbi delimično ili u potpunosti prihvati. Razlažući svaku primedbu pojedinačno, koje su pismenim putem prethodno podneli „Elitte Palić”, Veslački klub „Palić”, Agencija za pružanje turističkih usluga „Jedro” i Zoološki vrt, rukovodilac Službe urbanističkog i prostornog planiranja u Zavodu za urbanizam Kornelija Evetović Cvijanović kaže:
– Kada je o „Elitte Paliću” reč, od ukupno pet podnetih primedbi, četiri se prihvaćaju, a jedna tek delimično. To znači da će se, na njihov zahtev, planom obezbediti potreban broj parkinga za hotele i restorane, u skladu sa kategorijama hotela i restorana. Obezbediće se takođe proširenje ekonomskog dela dvorišta uz postojeći objekat, te definisati kolsko-pešački i prilazni putevi za snabdevanje objekata u Velikom parku. Što se tiče dogradnje Male gostione, ona se delimično prihvata, znači da se objekat nadogradnje briše iz plana s tim da se obezbeđuje mogućnost proširenja postojećeg objekta do približno 25 posto – navodi Kornelija Evetović Cvijanović.
Na pitanje rukovodstva Veslačkog kluba da li će im se ovim planom na novoj lokaciji obezbediti hangar za čamce, klupske prostorije i dvorišni prostor za prateće sadržaje, naša sagovornica odgovara:
– Plan detaljne regulacije predviđa novo mesto za objekat Veslačkog kluba na zapadnoj obali gde će im biti obezbeđeni uslovi za rad.
Agencija za pružanje turističkih usluga „Jedro” kaže da planom nije predviđena vožnja turističko-rekreativnim čamcima na jezera.
– Planom detaljne regulacije definisani su prostori gde ne mogu da se pojavljuju privremeni objekti na obali i vodi u smislu molova, pristaništa za čamce, terasa i plovnih objekata. Posebno će se izraditi plan za postavljanje manjih montažnih objekata na obali jezera kojim će biti definisano gde se mogu pojaviti ovakvi sadržaji – objasnila je naša sagovornica.
Kornelija Evetović Cvijanović kaže da je neosnovana primedba Zoološkog vrta da u planu ne postoji prostorno proširenje, jer je proširenje dato, ali samo do granica obuhvata plana.
– Njihova druga primedba da je nedovoljno definisan planirani mirujući saobraćaj za putnička vozila i autobuse se prihvata u smislu korekcije saobraćajnog rešenja i obezbeđenja parking prostora za vozila. Još jedna primedba odnosila se na međunarodni Ekokamp koji funkcioniše na obali jezera, uz Jezersku ulicu. Pošto su to objekti montažnog karaktera, smatramo da su neprimereni za ovu atraktivnu lokaciju. Predloženo je da se ova namena izmesti u novi, prošireni deo Vrta. M. R.


SUBOTIČKA „MLEKARA” OTVORILA NOVI POGON ZA PROIZVODNJU FETA SIRA „GREKOS”
NAGRADA ODREĐUJE PUT

„Mlekara” Subotica u prošli četvrtak svečano je otvorila novi pogon za proizvodnju feta sira „Grekos”. Ova investicija vredna 3 miliona evra bila je zacrtana u poslovnim planovima preduzeća, u čije je proizvodne programe i uvođenje visokoh međunarodnih sertifikata u protekle tri godine investirano blizu 20 miliona evra.
– „Mlekara”, koja posluje u sistemu Salford”, danas može da se pohvali da su svi planovi preduzeća ostvareni, a među njima je u prošloj godini bio otkup i prerada preko 60 miliona litara sirovog mleka visokog kvaliteta, modernizacija proizvodnih pogona uz visok stepen automatizacije proizvodnih linija, uvođenje međunarodnih sertifikata ISO 9001:2000, HACCP i BRC koji nam je upravo juče uručen, kao i otvaranje novih pogona i usvajanje novih proizvoda, među kojima je i feta sir „Grekos” – rekao je direktor preduzeća Dušan Grujić.
On je istakao da je godišnji plan proizvodnje i plasmana novog feta sira u visini od 1,3 miliona kilograma.
– Svi naši pogoni su dobili ove međunarodne sertifikate, pa i novi pogon za proizvodnju feta sita. Uz aktivnu marketinšku kampanju i dobijanje izvoznog broja za izvoz u zemlje Evropske unije, ovaj ambiciozni plan proizvodnje i plasmana fete je zasnovan na realnim osnovama – kaže Grujić.
Direktor predstavništva „Salforda” za Balkan Slobodan Petrović rekao je da je zadovoljan kako se investicije u subotičkoj „Mlekari” razvijaju.
– Pokazalo se da je spoj veoma kvalitetnog menadžmenta i ulaganja stranog kapitala bio odličan spoj. Vrednost „Mlekare” u trenutku privatizacije bila je 12 miliona evra, a danas je ta vrednost utrostručena, što se odrazilo na kvalitet, od sirovine do gotovih proizvoda. Investiciju nije teško napraviti, ali je teško oploditi. Sve što je urađeno u „Mlekari” dovelo je ovo preduzeće u sami vrh u mlekarskoj industriji – naglasio je Petrović.
Subotički feta sir „Grekos” čiji je reklamni slogan „Subotička feta ukus grčkog leta”, sadrži nutritivno najvrednije proteinsko mleko a nagrađeno je od strane Udruženja ekonomskih propagandista Srbije za dizajn ambalaže i pre njegovog pojavljivanja na tržištu. R. V.


HONORARNI POSAO POZNATOG SUBOTIČKOG STOMATOLOGA U ŽIŽI INTERESOVANJA
Ima li sukoba interesa
• Božidar Čegar, zaposlen u subotičkoj Filijali za zdravstveno osiguranje tvrdi da je zapošljavanjem stomatologa u penziji prim. dr Zlate Kočik na poslovima u Filijali po ugovoru o delu došlo do sukoba interesa • Direktor Filijale Olivera Radnić kaže da sukoba interesa nema, i da je sve urađeno u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju

U pismu koje je Božidar Čegar, zaposlen u Filijali za Severnobački okrug Zavoda za zdravstveno osiguranje, na poslovima samostalnog stručnog saradnika za ugovaranje i kontrolu ugovorenih obaveza, uputio Redakciji „Subotičkih” 7. februara, a kako kaže, i drugim medijima, pojedinim političkim strankama, Direkciji u Beogradu i Republičkom odboru za rešavanje sukoba interesa, iznosi da je honorarno zapošljavanje jednog saradnika u subotičkoj Filijali pre nekoliko meseci, dovelo do sukoba javnog i privatnog interesa. Čegar navodi da je prim. dr Zlata Kočik, stomatolog, specijalista ortodoncije, u penziji, po ugovoru o delu pre nekoliko meseci zaposlena u Filijali, a da je uz to član Upravnog odbora Zdravstvenog centra i predsednik Saveta ovdašnje Filijale za zdravstveno osiguranje. U pismu navodi „da zatim donosi ugovor privatne firme svog supruga da radnici Filijale pod određenim uslovima obavljaju intervencije na zubima u toj firmi”. „Kako jedna osoba može biti u Upravnom odboru Zdravstvenog centra, predsednik Saveta Filijale, dobijati honorar u Filijali i pored svega toga da njen suprug sklapa ugovor sa Filijalom, što je nonsens za bilo koju od privatnih kuća” – iznosi, između ostalog, Božidar Čegar u pismu.
Olivera Radnić koja je od polovine prošle godine direktorica subotičke Filijale, kaže da sukoba interesa nema, pozivajući se na Zakon o zdravstvenom osiguranju i odredbe o sprečavanju javnog i privatnog interesa.
– Dr Zlata Kočik je u našoj Filijali po ugovoru o delu, van radnog odnosa, i isključivo zadužena za pružanje pomoći pri kontroli pravilnosti fakturisanja izvršenih zdravstvenih usluga i to naročito za oblast stomatologije – kaže Olivera Radnić i dodaje: – Kada je formiran Savet Filijale upravo su članovi Saveta izabrali dr Kočik za predsednika Saveta. Ona jeste član Upravnog odbora Zdravstvenog centra, ali zbog razdvajanja Zdravstvenog centra može se reći da je to „odlazeći” Upravni odbor. Po nama dr Zlata Kočik nema sukob interesa.
U Zakonu o zdravstvenom osiguranju sprečavanjem sukoba javnog i privatnog interesa bave se odredbe u članu 219. Tim članom precizirano je da u organima Republičkog zavoda članovi Upravnog odbora, članovi Nadzornog odbora, direktor, odnosno zamenik direktora ne smeju, direktno ili preko trećeg fizičkog ili pravnog lica, imati učešće kao vlasnici udela, akcionari, zaposleni ili lica pod ugovorom, kod pravnog, odnosno fizičkog lica koja su davaoci zdravstvenih usluga sa kojima se zaključuju ugovori za obezbeđivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ove odredbe odnose se i na članove Saveta Filijale.
U Filijali podvlače da njihov honorarni saradnik nema nikakav ugovor sa zdravstvenom ustanovom koja pruža zdravstvenu uslugu i nije zaposlena u nekoj zdravstvenoj ustanovi, da bi se moglo govoriti o sukobu interesa.
– Republički Zavod za zdravstveno osiguranje nema sklopljen ugovor sa stomatološkom ordinacijom čiji je vlasnik dr Ištvan Kočik. Niti naša Filijala. Ne postoji takav sklopljen ugovor. Neistinito je da naši radnici idu kod dr Kočika po bilo kakvom ugovoru. Nema tog ugovora – kaže Olivera Radnić.
Prema objašnjenju direktorice Filijale za Severnobački okrug, Republički zavod za zdravstveno osiguranje je 16. avgusta 2006. imenovao petočlani Savet Filijale, od predstavnika osiguranika i poslodavaca sa područja Filijale, na mandat od dve godine. Nakon toga, 11. septembra na predlog celog Saveta za predsednika je izabrana prim. dr Zlata Kočik.
– Savet Filijale je isključivo savetodavno telo direktora Filijale i ni o čemu ne odlučuje. Članovi Saveta nemaju nikakvu novčanu naknadu za to – kaže Olivera Radnić. – Svi članovi Saveta bili su dužni da potpišu izjavu o nepostojanju sukoba ličnog i javnog interesa i svi su potpisali takve izjave.
Božidar Čegar u pismu navodi da je na izvesne nepravilnosti u radu Filijale ukazivao i prethodnih godina, u mandatu dve direktorice koje su bile na čelu Filijale ranije, da je o tome Okružnom javnom tužilaštvu podneo prijavu 2004. godine, a u prvoj polovini 2006. obratio se nadležnima i službi kontrole u Direkciji.
Ovoga puta, 8. februara, zahtev da se razmotri da li u subotičkoj Filijali postoji sukob interesa uputio je Republičkom odboru za ovu problematiku.

K. Korponaić


SKUPŠTINA OPŠTINE PROŠLOG ČETVRTKA ODRŽALA VANREDNU I PREKINUTU SEDNICU
Podržali radio, smenili školski odbor
• Odbornici na petoj vanrednoj sednici Skupštine opštine uputili zahtev Vladi da obustavi započeti proces privatizacije Radio Subotice, kao i da joj se omogući dobijanje dve frekvencije • Nakon burne rasprave Skupštila donela odluku o razrešenju članova školskog odbora u Osnovnoj školi „Sečenji Ištvan” zbog prošlogodišnjeg „nedoličnog ponašanja” prema devojčicama osobe koja tamo ni ne radi

Odbornici Skupštine opštine uputili su prošlog četvrtka, 8. februara, zahtev Vladi Srbije da stavi van snage rešenje o davanju saglasnosti na inicijativu za pokretanje postupka privatizacije u JP-u Radio Subotica.
Nakon višesatne rasprave na petoj vanrednoj sednici Skupštine opštine, koja je bila posvećena samo privatizaciji Radio Subotice, odbornici su većinom glasova prihvatili i inicijativu za izmenu Zakona o radio difuziji u smislu da se omogući da se mediji lokalne zajednice transformišu u javni servis građana na lokalnom nivou, a posebno oni mediji koji svoje sadržaje realizuju na jezicima više nacionalnih zajednica. S tim u vezi, odbornici su od Vlade, Skupštine Srbije i Ministarstva za kapitalne investicije zatražili i da se „predvidi mogućnost” osiguravanja najmanje dve frekvencije medijima lokalne zajednice koji svoje sadržaje realizuju na jezicima više nacionalnih zajednica.
Tokom višesatne rasprave najmanje je, međutim, bilo reči o privatizaciji Radio Subotice, a mnogo više o jezicima na kojima se emituju i ne emituju programi ove informativne kuće, kao i o njihovom kvalitetu.
Nakon završetka vanrede, odbornici su nastavili rad u decembru 2006. prekinute 33. redovne sednice Skupštine opštine.
Najviše reči tokom 15 preostalih tačaka dnevnog reda bilo je prilikom donošenja odluke o razrešenju članova školskog odbora Osnovne škole „Sečenji Ištvan”.
U ime predlagača odbornik SVM-a Đerđ Bucko rekao je da je u tri navrata, u novembru i decembru prošle godine, „osoba koja nije zaposlena u ovoj školi”, s dozvolom nastavnika, ušla na čas fizičkog, nudeći deci da popunjavaju upitnike s „vrlo intimnim podacima”, te da se, u okviru „treninga ženske samoodbrane” koje je vodio, „ponašala nedolično” prema devojčicama. Kako je predlagač rekao, to je izazvalo ogorčenje roditelja, a okončano je tako što se okrivljeni (A. S., prim. a.) trenutno nalazi u pritvoru.
Njegovo izlaganje izazvalo je buru nezadovoljstva među odbornicima, posebno opozicije. Nakon opštužbi na račun članice Opštinskog veća zadužene za obrazovanje Edit Pinter – Molnar i predsednika Skupštine Saše Vučinića da su sve to znali i krili od javnosti odbornici SRS-a Gojko Radić i NDSV-a Mirko Bajić zatražili su da Đerđ Bucko i pismeno dopuni svoje obrazloženje detaljima koje je izneo usmeno. Nakon što je to i uradio, odbornici su usvojili ovu odluku dnevnog reda.
Uz kratku raspravu, odbornici su većinom glasova usvojili i predlog gradonačelnika Geze Kučere da Jelena Zrnić bude imenovana na mesto direktorice JP-a „Dimničar”, dok je ostalih 13 tačaka preostalog dnevnog reda usvojeno gotovo bez ijedne diskusije. Z. R.


SUBOTICA DOBIJA ZNAČAJNU POMOĆ POKRAJINE
U KAPITALNE INVESTICIJE NE MOŽEMO SAMI

Na konferenciji za novinare subotičkih demokrata održanoj u utorak, 13. februara, predsednik OO DS Dragan Trklja i direkor opštinske Direkcije za izgradnju najavio je da će realizacija nekoliko kapitalnih investicija u opštini biti potpomognuto sredstvima iz pokrajinskog Fonda za kapitalne investicije.
– Tokom razgovora u pokrajinskom Sekretarijatu za finansije sa sekretarom Jovicom Đukićem i pokrajinskim sekretarom za sport i omladinu Modestom Dulićem koji su održani u ponedeljak, dogovorena je finansijska podrška Pokrajine za završetak kompleksa bazena u Dudovoj šumi za koji će našoj lokalnoj zajednici biti odobreno 3 miliona evra. Drugi važan projekat čija je realizacija u toku je izgradnja putne infrastrukture. Ovaj projekat je vredan 600 miliona dinara, a kao pomoć za njegovu kompletnu realizaciju Pokrajina će nam dodeliti 250 miliona. Treća značajna investicija koju opština nije u stanju sama da završi je rekonstrukcija ulice Braće Radić. Oko milion evra biće obezbeđeno za gradnju kanalizacione mreže, a sredstva će biti plasirana preko JKP „Vodovod i kanalizacija” - kaže Dragan Trklja.
On je naglasio da je jedan od najznačajnijih kapitalnih projekata u opštini od kojeg se očekuje da doprinese bržem ekonomskom razvoju i privlačenju investicija u subotičku opštinu razvoj Industrijske zone na Palićkom putu.
– Pored sredstava Nacionalnog investicionog plana koja su u visini od 1,3 miliona evra opredeljeni za infrastrukturno opremanje Industrijske zone, pokrajinski fond će podržati njeno formiranje, ali tačan iznos još nije utvrđen – rekao je Trklja. R. V.


PROSTORNI PLAN OPŠTINE I REGULACIONI PLANOVI USKORO NA JAVNOM UVIDU
GRAĐANI TREBA DA DAJU SVOJU REČ

U prostorijama Saveza vojvođanskih Mađara u petak, 9. februara održana je konferencija za novinare na kojoj po prvi put na dnevnom redu nije bila neka od političkih tema. Predsednik OO SVM Jene Maglai rekao je da će praksa ubuduće biti da se na konferencijama ove stranke kao gosti pojavljuju direktori javnih i komunalnih preduzeća, a prvi gost je bio Kristijan Bartuš, direktor Zavoda za urbanizam.
On je novinare upozano sa aktivnostima službi ovog javnog preduzeća, naglašavajući da je završen Prostorni plana opštine, kao i da se ubrazano radi na izradi regulacionih planova, a iskoristio je ovu konferenciju da pozove građane da aktivno učestvuju na javnim uvidima ovih planova, kako bi mogli da utiču na ponuđena planska rešenja.
– Za oko dve nedelje očekujemo na javnom uvidu Prostorni plan opštine, koji je veći od Generalnog plana Subotica–Palić do 2020. godine, jer on pokriva čitavu teritoriju opštine, a javni uvid će trajati mesec dana. Praktično smo završili sve aktivnosti oko tog plana i zajedno sa strateškom procenom uticaja na čovekovu okolinu on je prošao komisiju Ministarstva za kapitalne investicije. U postupku su planovi detaljne regulacije za deo MZ „Novo selo”, sektorski centar na Paliću, za ulicu Jovana Mikića, a na redu je plan detaljne regulacije za centar grada i naselje Bajmok. Ova dva plana su posebno bitni zbog nagoveštaja da bi se neke investicije mogle raditi u gradu i Bajmoku, a preduslov za izdavanje građevinskih dozvola je upravo njihova planska pokrivenost – rekao je Bartuš.
On je istakao da je izrađeno i plansko rešenje za saobraćajno čvorište Majšanski most.
– Iz tog rešenja se vidi da je reč o ogromnoj investiciji koju sopstvenim sredstvima nećemo moći sprovesti, ali treba da imamo izrađeno plansko rešenje ukoliko se pojavi neki konkurs na kojem opština može da učestvuje i konkuriše sa gotovim projektom.
Kristijan Bartuš je pojasnio i u kojoj su fazi pripreme za izgradnju i rekonstrukciju subotičkog Narodnog pozorišta.
– Ovih dana se sprovode sve radnje za prijavu početka radova. Sledi preregulacija saobraćaja kod Narodnog pozorišta, jer će se dve ulice zatvoriti za potrebe gradilišta, kao i ograđivanje gradilišta zaštitnom ogradom. Tender je inače završen, izabran je izvođač za prvu fazu, a to je „Panongrad”, sa kojim već sledeće nedelje treba da bude potpisan ugovor. Prva faza obuhvata rušenje dela zgrade, temeljenje i izgradnju betonske konstrukcije sve do kvote 9,90 do 12 metara – rekao je Bartuš.
Na novinarsko pitanje o novom izgledu pozorišta Bartuš je odgovorio da slike sa izgledom nove zgrade koje su izašle u javnost nisu verodostojne, jer projektant tek sada radi 3D model pozorišta sa predlogom fasade i tek po njegovom završetku videće se kako će ono izgledati i kako će se uklapati u postojeću gradsku celinu.
– Čim projekat dobije overu kod revizora, objavićemo i neke njegove delove koji su za javnost najinteresantniji – obećao je Kristijan Bartuš. R. V.


OD 15. FEBRUARA DO 11. MARTA U MARKETIMA „M – RODIĆ”
Akcija za potrošače

Povodom Dana zaljubljenih i Dana žena Trgovinski lanac „M – Rodić” pokrenuo je akciju za potrošače, koja će u mega marketima u Požarevcu, Beogradu, Pančevu, Novom Sadu i Subotici trajati od 15. februara do 11. marta.
Na akcijskoj prodaji nalazi se preko 110 proizvoda (pokloni za dame, kozmetika, kućna hemija, slatkiši, bezalkoholna i alkoholna pića, te kućanski aparati).


AKCIJA UDRUŽENJA PENZIONERA
Namirnice na rate

Opštinsko udruženje penzionera organizuje snabdevanje životnim namirnicama za svoje članove. U pitanju su artikli: šećer, ulje, brašno meko i oštro, proizvodi od mesa za uskršnje praznike, sir i smrznuta testa i kolači. Otplata je na 3 mesečne rate, jedino za sir je na tri isplate penzije. Penzioneri ove artikle mogu pisati u svojoj mesnoj zajednici ili u centrali Udruženja. Sa sobom treba da ponesu ličnu kartu, ček od penzije i člansku kartu, i tom prilikom treba da se isplati prva rata. Prijava traje do kraja februara. Bliže informacije na telefon Udruženja 525-092 od 8 do 11 časova.


SUTRA JEDANAESTI BAL GRADONAČELNIKA
200 GOSTIJU U „MALOJ GOSTIONI”

Peti put u „Maloj gostioni”, jedanaesti po redu „Bal gradonačelnika”, održaće se sutra (subota, 17. februar), sa početkom u 19 i 30. Za Bal, na koji se tradicionalno dolazi po pozivu (a ulaznica košta 8.000 dinara), vlada veliko interesovanje, pa organizatori očekuju (preko) dve stotine gostiju. Vrhunski meni i bogat kulturnozabavni program samo su deo ponude koja očekuje goste na manifestaciji koja tradicionalno važi za jedan od najglamuroznijih društvenih događaja godine... T. M.


SUBOTIČKI G 17 PLUS DAJE JEDNOG POSLANIKA
ZAKASNELA ODLUKA PARLAMENTA

– U novom sazivu Skupštine Republike Srbije jednog poslanika daje Subotica, a to je Nadica Momirov – rekao je na konferenciji za novinare održanoj u utorak predsednik OO G 17 plus dr Tomislav Stantić.
On je napomenuo da će realizovanje započetih investicija u Subotici iz sredstava Nacionalnog investicionog plana biti dovedeno u pitanje ukoliko se do kraja marta ne formira nova republička Vlada.
– Zbog toga očekujem da će naši predstavnici u Skupštini RS vršiti snažan pritisak da se Vlada formira i nastavi finansiranje započetih investicija među kojima su i Banja Palić za koju je Plan detaljne regulacije pripremljen i biće na dnevnom redu naredne sednice Skupštine opštine.
Nemanja Simović je komentarišući prethodnu sednicu opštinskog parlamenta rekao da pozdravlja odluku o smeni Školskog odbora Osnovne škole „Sečenji Išvan”.
– Naša odbornička grupa je pre godinu dana tražila smenu direktora i Školskog odbora kada se jedan ceo razred prepisao u drugu školu, ali tada nije bilo sluha među pojedinim koalicionim partnerima u vlasti. Nove činjenice koje bacaju svetlo na propuste i nelegalnosti u izdavanju fiskulturne sale, što je bio razlog za smenu, više su nego dovoljni da opravdaju odluku parlamenta – istakao je potpredsednik SO Subotica Nemanja Simović. R. V.


U POVODU IZLASKA KNJIGE „UČEŠĆE GRAĐANA U ODLUČIVANJU NA LOKALNOM NIVOU”
Veze između vladinog i nevladinog sektora moraju jačati

Učešće građana u odlučivanju je ključ demokratije. Demokratija se ne sastoji samo u odlučivanju građana za koga će glasati na izborima, već podrazumeva pravo da budu obavešteni o svim stvarima od javnog značaja kako bi mogli da učestvuju u javnim raspravama, da pokreću neke inicijative i da nude rešenja problema koji ih neposredno ili posredno pogađaju.
Centar za mir i razvoj demokratije je tokom prošle godine sproveo istraživanje koje je imalo za cilj da ispita na koje sve načine građani učestvuju u donošenju odluka koje se donose u njihovoj zajednici, a koje se njih neposredno ili posredno tiču. Rezultati istraživanja su obavljeni u knjizi „Učešće građana u odlučivanju na lokalnom nivou” autorki Ružice Rosandić, Ružice Dabić i Jelene Mihailović. Analiza pruža uvid u: 1) načine uspostavljanja saradnje, 2) trajnost saradnje, 3) oblike saradnje, i 4) oblasti u kojima je ostvarena saradnja, i nudi kratak prikaz svih projekata na kojima je ostvarena saradnja udruženja građana sa lokalnim vlastima, kao i adrese i kontakte samih organizacija.
Tokom poslednjih 10–15 godina u Srbiji je osnovan znatan broj organizacija oko kojih su se okupili građani svesni brojnih društvenih problema, spremni da učestvuju u njihovom rešavanju. Neki od problema mogu se rešiti dobrom organizacijom i dobrom voljom samih građana. Međutim, za rešavanje mnogih drugih neophodna je saradnja sa lokalnim vlastima i komunalnim službama i institucijama. Taj odnos između vladinog i nevladinog sektora kod nas je još uvek nedovoljno razvijen i cilj ovog projekta i jeste da ispita u kojoj meri takva saradnja postoji i u čemu se sve ona sastoji.

Verona Molnar
Ružica Rudić Vranić
Stanka Parać

Zakonske osnove takve saradnje postavljene su u Zakonu o lokalnoj samoupravi (2002). Pored uloge u izboru lokalnih vlasti, ovaj zakon predviđa i druge oblike učešća građana u odlučivanju: učešće u građanskim inicijativama (davanjem predloga lokalnim vlastima kako da se reše neki socijalni problemi, kako da se poboljša statut lokalne zajednice ili pokretanjem inicijative za raspisivanje referenduma o nekim značajnim pitanjima za život u zajednici), uspostavljanje foruma građana (na kojima se raspravlja o pomenutim inicijativama) i referendum (na kome se svi građani izjašnjavaju o inciranim promenama).
Međutim, ni najbolji zakon ne može da promeni stanje stvari ukoliko nisu izgrađeni mehanizmi njegove primene. U ovom slučaju, za primenljivost Zakona o lokalnoj samoupravi neophodno je kreativno razvijati odnose između lokalnih vlasti i građana, odnosno, građanskih udruženja i organizacija. U pitanju je trajni proces izgradnje takvih odnosa. Tek zahvaljujući pozitivnim iskustvima saradnje lokalnog vladinog i nevladinog sektora mogu se iskoristiti sve mogućnosti koje ovaj zakonski okvir pruža.
Taj proces u Srbiji je tek u začetku (mada je Zakon usvojen pre 4 godine), ipak primera takvih inicijativa, akcija i projekata ima. Trebalo je sakupiti ih i videti šta ih čini uspešnim, pa ih ponuditi ostalim nevladinim, neprofitnim organizacijama, udruženjima ili neformalnim grupama građana, ali i samim lokalnim vlastima, kao podsticaj, inspiraciju za neka nova rešenja. Korisno je učiti i na tuđim iskustvima.

Subotičko iskustvo

Jedan od dobrih primera predstavljenih u analizi je i primer mreže nevladinih organizacija iz Subotice...
– Otvorene perspektive su u toku sedmogodišnjeg rada imala nekoliko prilika da sarađuje sa Opštinom odnosno raznim institucijama u Subotici, sa manje ili više uspeha – govori mr Verona Molnar, predstavnik Otvorenih perspektiva. – Prvenstveno se mora zaključiti da je Opština Subotica uvek bila spremna da odgovori pozitivno na ponuđenu saradnju, da pokaže podršku na raznim projektima. Pre svega je to značilo da su u većini slučajeva bili spremni da obezbede, na primer, salu, opremu za prevođenje, ponekad su i prisustvovali organizovanim događajima. Ova saradnja je, međutim, ostala jednostrana. Opština nije, sem nekih retkih izuzetaka, potražila nijednu nevladinu organizaciju, da bi predložila saradnju ili zatražila zajednički doprinos na projektu. To je rezultat možda nepostojanja kapaciteta Opštine, tj. nedostatka odgovorne osobe koji bi imala zadatak da sarađuje sa nevladinim sektorom, koja bi pratila rad sektora i povezala njene značajne kapacitete sa potrebama u zajednici. To je svakako zadatak Opštine koji ona tereba da reši, jer vreme prolazi, a gubi se mogućnost iskorišćenja značajnog humanog potencijala. Ovaj potencijal obezbeđuje izvanredne kontakte ne samo u lokalu, u zemlji, nego i u inostranstvu. Ovaj potencijal znači spremnost za osmišljavanje problema i zahteva zajednice i njeno uobličavanje u projekte.
Sinhronizovano delovanje nevladinog sektora je postao značajan potencijal ali i izazov u Subotici, koji drugi gradovi sa velikim uspehom već i koriste. Stoga predstoje značajni zadaci Opštine u sprovođenju reformi i u „sređivanju odnosa sa nevladinim sektorom” primenom principa ravnopravnosti i poštovanja i priznavanja njihovih dosadašnjih rezultata.
– To podrazumeva uvođenje inovativnih, transparentnih oblika podrške organizacijama – nastavlja mr Verona Molnar. – Zbog odsustva transparentnosti postoji prostor za korupciju. Uvođenje sistema, na primer, konkursa za podršku rada nevladinih organizcija na rešavanju problema građana, po unapred utvrđenim kriterijumima je možda prvi korak koji predstoji u sređivanju odnosa lokalne uprave i nevladinog sektora. S druge strane, nevladine organizacije su nedovoljno vidljive, nisu u žiži interesovanja institucija, pa im je zato teže da ostvare komunikaciju sa njima. Činjenica je, ipak, da bi trebalo slediti praksu Evrope u podršci rada ovog sektora, i prenositi deo rešavanje problema i zadataka od strane Opštine na njih, jer su prednosti rada ovog sektora uočljivi: brzina, efikasnost, efektivnost, manji troškovi, visoka stručnost, komunikacija sa bazom, građanima, široki spektar metoda koje oni upotrebljavaju.
Među pokušajima da se ostvari saradnja sa Opštinom, od strane nevladine organicazije Otvorene perspektive je i organizovanje okruglog stola početkom 2005. godine, sa namerom da se skrene pažnja Opštine i institucija na postojanje Strategije za smanjenje siromaštva, kao i ogromnu mogućnost i potencijal da se u ovom poslu angažuju civili.
– Za sada nije uočen napredak na ovom polju, naime, nije usvojena ni Strategija ekonomskog razvoja Opštine Subotica. Strategija ili bar programi koji se bave smanjenjem siromaštva trebali bi da budu deo okvirne strategije razvoja. Istina, tokom leta 2006. godine je mreža NVO Su Civitas, koja je osnovana upravo zbog toga da bi ostvarila veći uticaj i bolju komunikaciju u zajednici, pokušala da učestvuje u procesu njene izrade, ali do sada bez upečatljivih rezultata. No, sektor i dalje nudi partnerstvo i svoje usluge, stoji na raspolaganju institucijama u razvijanju uslova za punije ostvarivanje participativne demokratije, odnosno neposrednog učešća građana u donošenju odluka. Jer ipak se radi o tome da Opština „koristi” pare svojih građana, i nije baš svejedno na šta će ona da ih troši, i nije svejedno da li su građani zadovoljni time ili nisu
– Deo je istine, međutim, da se kao dobri i ohrabrujući primeri saradnje nevladinog sektora može navesti niz primera izvanredne komunikacije i spremnosti za uzajamnu podršku sa insitucijama kao što su: Centar za socijalni rad i naročito osnovne i srednje škole u opštini, koje su sve otvorenije i spremniije na zajedničke inicijative i poduhvate. To zaista ohrabruje i motiviše – rekla je mr Verona Molnar.

Žene u ekonomiji

U okviru aktivnosti mreže Su Civitas na formiranju predloga, primedbi i komentara na Strategiju ekonomskog razvoja Opštine Subotica, Asocijacija za žensku ekonomsku incijativu Femina Creativa, učestvovala je u komentarisanju celog teksta, zajedno sa ostalim članicama Su Civitasa.
– Istovremeno, budući da se radi o ženskoj organizaciji koja se bavi položajem žena u ekonomskom razvoju, smatrali smo za potrebno da formiramo i posebni komentar koji će se baviti Strategijom iz rodne perspektive – govori Ružica Rudić Vranić, predstavnik Femine Creative. – Komentar koji smo podneli se bavio analizom učešća žena na tržištu rada kao i uticajem žena na procese odlučivanja u okviru kreiranja ekonomske razvojne politike. Takođe je sadržavao i predloge za svestrano i ravnopravno uključivanje i učešće žena i ženskih humanih potencijala u lokalnu razvojnu politiku. Komentar je predat na razmatranje Savetu za ekonomski razvoj u vremenu određenom za javnu raspravu, a neki njegovi delovi su takođe objavljeni u nedeljniku „Subotičke”. Po isteku javne rasprave komentari AŽEI, Femina Creativa su u celosti usvojeni, a dorađeni tekst i predlozi su uključeni u tekst Nacrta Strategije ekonomskog razvoja Opštine Subotica. Na taj način Subotica je postala jedan od prvih gradova u Srbiji koji je uključio dimenziju rodnosti u svoju strategiju ekonomskog razvoja, posebno na način u kome je predlagač bila ženska nevladina organizacija.
Inicijativi za razvoj modela i mehanizama participacije građana u lokalnoj samoupravi pridružila se i Agencija lokalne demokratije Subotica.
– Ona i jeste osnovana u cilju unapređenja demokratskih potencijala na nivou lokalne samouprave još davne 1993. sporazumom sklopljenim između Opštine Subotica i Saveta Evrope – govori Stanka Parać, predstavnik Agencije lokalne demokratije. – Danas kada je Srbija punopravni član ove najstarije evropske organizacije koja okuplja 46 zemalja, razvoj lokalne demokratije, uloga lokalne samouprave, decentralizacija vlasti kao kriterijum stepena razvoja demokratskih odnosa, postali su istovremeno sastavni deo međunarodnih standarda a samim tim i obaveza zemalja članica. Razvoj koncepta – dobrog upravljanja - (good governance) na lokalnom nivou jedno je od ključnih razvojnih izazova za većinu zemalja tzv. Nove Evrope, ili zemalja koje su nedavno pristupile članstvu EU. Adekvatno korišćenje lokalnih resursa, lokalni održivi razvoj, socijalna kohezija, ljudska-manjinska prava u lokalnoj zajednici, participacija građana u lokalnoj samoupravi predstavljaju pojmove od suštinskog značaja za bolje razumevanje koncepta dobrog upravljanja. Većina opština u Srbiji, pa tako i Subotica, odnosno lokalne samouprave suočavaju se sa sve većom potrebom donošenja kvalitetnih i sistemskih odluka za dobrobit sopstvenog razvoja. Upravo stoga, da bi takve odluke bile održive, okrenute budućnosti i razvoju, one bi trebale da budu zasnovane na barem tri ključna principa odgovornog funkcionisanja lokalne samouprave - adekvatno informisanje građana, konsultovanje i participacija u odlučivanju. Sva tri principa ugrađena su u savremene evropske standarde lokalne samouprave i još više se mogu naći u brojnim primerima dobre prakse u zemljama Evropske unije – rekla je Stanka Parać.