TEMA NEDELJE

Pravo u sukobu sa pravdom

 

LIST IZLAZI PETKOM • GODINA I • BROJ 25• SUBOTICA, 22. DECEMBAR 2006. GODINE • CENA 30 DINARA • www.suboticke.net
 

 

DEDA MRAZ POSTOJI – NA SVAKOM ĆOŠKU PO JEDAN
NE OKLEVA, NE DREMA...

Zima je okasnela, ali ne i deda mrazovi koji su već zauzeli svoja mesta ispred izloga prodavnica. Na subotičkim ulicama srešćete deda mrazove „prave”, od krvi i mesa, ali i one „naduvane”, od gume i vate. I jedni i drugi „dežuraće” ispred dućana u narednih mesec dana.
Sudeći po reakcijama najmlađih, mnogo su im simpatičniji ovi drugi, koji sa osmehom od plastike mirno stoje i tek po koji put „zanjišu” kukovima u ritmu božićnih pesama koje, naravno, „vrte” na „plejbek”. Što se tiče „pravih” (koji tromo šetkaju gradom, lenjo dobacujući „ho, ho, ho” tek zgodnim prolaznicama), od njih beže i deca i njihove majke – klinci verovatno razočarani neuhranjenim izgledom čoveka sa belom bradom, a odrasli u čudu otkud Deda Mrazu toliko drskosti da ih pozdravlja sa cigaretom u ruci.
Postoje, naravno, i slatki deda mrazovi kojima se podjedanko raduju i mladi i stari, a to su oni čokoladni, u svim veličinama i – cenama. Najjeftiniji su, kao što se i da pretpostaviti, na Buvljaku, gde se mogu naći već od 10 dinara, dok su daleko skuplji (ali i najukusniji) ljubičasti „Milkini” deda mrazovi punjeni šarenim bombonama.
– Kupuju uglavnom babe, verovatno svojim unucima. Prilično rano smo počeli da prodajemo čokoladna pakovanja deda mrazova, ali nismo očekivali da će tako dobro krenuti. Ovi stari uzimaju sada, svaki put po malo, pa će do Božića i Nove godine kompletirati paketiće za pod jelku. Kukaju, sve im je skupo, ali cena čokolada je stvarno povoljna, od 35 do 50 dinara za 100 grama – ubeđuje nas Radmila Bakić dok ispred pijačne tezge „cupka” od hladnoće.
Umesto jednog, ispred prodavnice dečje robe „Sunčica” stoje dva Deda Mraza, a razlog je što ovde, ipak, najčešće svraćaju mališani sa roditeljima:
– Nijedan od dvojice nije na prodaju, mada zainteresovanih ima. Reakcije su odlične, odrasli se rukuju sa njima, dok se deca slikaju. Pošto deda mrazovi „rade” na akumulator, mališani sa nestrpljenjem stoje ispred njih, čekajući da „propevaju”. Jednom rečju, raduju im se svi, pa ćemo ih i ostaviti do sredine januara, dok ne prođu praznici – rekla nam je Marijana Salma, poslovođa u „Sunčici”.
Bez obzira da li ste bili dobri ili loši tokom proteklih dvanaest meseci, od svakog Deda Mraza kojeg u gradu sretnete, dobićete tek obećanje da će biti bolje i (al’ ako ste stvarno bili ljubazni sa njim) – bombonu ili dve.
A kada cela praznična fešta prođe, tog istog Deda Mraza prepoznaćete dok stoji u redu da plati hleb, struju i sve ono zbog čega je ove zime psovao.
M. R.

ISKUSTVA
Ledeno doba duboko šest metara

– Pošto sam po prirodi skeptik, verujem samo u ono što vidim. Ipak, skoro da nisam verovala ni svojim očima kada smo naišli na kljove mamuta – kaže za „Subotičke” arheolog u Gradskom muzeju Agneš Sekereš o svom otkriću na iskopinama u Malim Pijacama>>>

KRAJEM IDUĆE GODINE ISTIČE ROK ZA PRIVATIZACIJU MEDIJA KOJOJ PRETHODI NEIZVESNA PODELA FREKVENCIJA
TALASANJE OKO FREKVENCIJA
• Za regionalnu sigurno konkuriše Radio Subotica, dok ostalih 16 subotičkih radio stanica „merka” lokalnu frekvenciju na kojoj će biti pet slobodnih mesta • Novinari mađarske redakcije Radio Subotice strepe od gašenja

Sredinom januara radio stanicama ističe rok da konkurišu za dobijanje frekvencije, što je jedan od uslova za privatizaciju medija koja bi, ukoliko ponovo ne bude „produžetaka”, trebalo da se završi do 31. decembra iduće godine. Kako su „slobodna mesta” vrlo ograničena – za regionalnu jedno, a za lokalnu frekvenciju tek pet – mnoge radio stanice strahuju da su im poslednji dani odbrojani.
Novinari mađarske redakcije Radio Subotice zabrinuti su za svoju sudbinu, tim pre što se nalaze u specifičnoj situaciji jer prema Zakonu o radiodifuziji ovom mediju će biti ostavljena samo jedna frekvencija koju bi trebalo da deli tri-četiri redakcija na različitom jeziku.
– To bi moglo dovesti do drastičnog smanjivanja programskih sati, pa samim tim i kvaliteta, pošto ćemo biti osuđeni na takozvani „sendvič program” koji bi „izgurao” mnoge, sada vrlo slušane, emisije. Imajući u vidu da je program na mađarskom jeziku, prema istraživanju ANEM-a, posle Radio Beograda i Niša, treća radiostanica po slušanosti, a iza nas stoje dugogodišnja tradicija i visoki ugled, to je žalosna činjenica – konstatuje Ištvan Benčik, novinar ove Redakcije.
Prošlog meseca članovi Redakcije programa na mađarskom jeziku, u iščekivanju neizvesne 2007. godine oglasili su se u javnosti sledećim zahtevima:
– Prvi je da se obavezno zadrži sadašnji obim celodnevnog programa na mađarskom jeziku i to u ovoj formi. Za to postoji ne samo dokazana potreba slušalaca, već raspolažemo i potrebnim kadrovima, iskustvom od 38 godina, kao i potrebnom arhivom. Zaštita stečenog prava je zagarantovana Ustavom, a isti taj dokument omogućuje lokalnim zajednicama da osnuje lokalne i regionalne radio stanice. Isto tako se obezbeđuje lokalnim samoupravama da održavaju takva sredstva informisanja. Zahtevamo, na kraju, od rukovodstva Javnog preduzeća „Radio Subotice”, predsednika opština Subotica, Kanjiža i Senta, kao i od rukovodilaca nacionalnih saveta Mađara i Hrvata, zatim predstavnika političkih stranaka i civilnih organizacija da preduzmu potrebne mere i učine sve u interesu opstanka multijezičkog javnog servisa zvanog Radio Subotica – naveo je Erne Nemet, urednik Programa na mađarskom jeziku Radio Subotice.
Na teritoriji subotičke opštine od devedesetih godina broj radio stanica je drastično povećan, trenutno ih ima 17 (među njima i novosadski Radio AS čiji se predajnik nalazi u Subotici). M. R.